Nikad kraća nastavna godina, a u zbornicama opet nisu zadovoljni: Puno je promjena, pogledajte što se sve mijenja

Nema više jesenskih praznika oko blagdana Svih svetih, vraćaju se zimski praznici u jednom dijelu, a ukida se tjedan zimskog odmora u veljači, dok će se proljetni praznici održati - tjedan dana prije Uskrsa, a ne u tjednu poslije kao što je to nekad bilo, piše Slobodna Dalmacija.

To bi, u najkraćem, bile osnovne promjene novog školskog kalendara za iduću 2025./2026. školsku godinu, koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) upravo pustilo u e-savjetovanje, to jest javnu raspravu.

O kalendaru će zainteresirana javnost moći svoje komentare i primjedbe ostavljati sve do 3. svibnja, a sudeći prema njih 70-ak koje su već stigle u prvim satima od objave prijedloga Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola u idućoj školskoj godini (kako se službeno zove taj dokument) – razilaženja u mišljenjima u zbornicama su neizostavna.

Kasniji početak, raniji završetak školske godine

Prijedlog školskog kalendara, barem kada je u pitanju datum početka i završetka nove školske godine, ide u prilog svima onima, osobito u Dalmaciji, kojima nikako nije odgovarao rani početak nastave u rujnu i kasniji završetak u lipnju. Prema prijedlogu koje je objavilo Ministarstvo, iduća bi nastavna godina mogla biti najkraća u posljednjih nekoliko godina. Naime, prema prijedlogu kalendara, početak nastave u 2025./2026. školskoj godini predviđen je za ponedjeljak, 8. rujna, a završetak u petak, 12. lipnja 2026. (za maturante 22. svibnja). Slično je to kao i aktualne školske godine, čiji je datum početka i završetka, podsjetimo, Ministarstvo ljetos naknadno mijenjalo nakon pritiska iz dalmatinskih škola i osnivača.

Jesenskih praznika oko blagdana Svih svetih neće biti, a školama neće puno pomoći ni taj neradni blagdan budući da 1. i 2. studeni ove godine ‘padaju‘ za vikend, odnosno subotu i nedjelju. Međutim, zato pred Božić učenici i nastavnici odlaze na dulje zimske praznike, odnosno vraća se zimski odmor ‘u komadu‘ od gotovo tri tjedna. Tako se predviđa da nastava u prvom polugodištu završi u utorak, 23. prosinca, a nastava u drugom polugodištu kreće tek u ponedjeljak, 12. siječnja 2026. godine. To ide na ruku ‘skijašima‘, koji iza Nove godine namjeravaju na snježne padine u jefitnijem terminu, takozvanom ‘hrvatskom skijaškom tjednu‘. Drugi dio zimskih praznika, koji se u jednotjednom trajanju posljednjih godina održavao u zadnjoj sedmici veljače, ukida se. Velika promjena dogodit će se u vezi proljetnih praznika, koji će se iduće godine, predlaže Ministarstvo, provoditi u Velikom tjednu prije Uskrsa, to jest od ponedjeljka, 30. ožujka (Uskrs je 5. travnja) do uskrsnog ponedjeljka, a učenici se na nastavu vraćaju u utorak, 7. travnja.

Kritike termina proljetnih praznika

Upravo je taj proljetni raspored najviše uzburkao duhove. Naime, većina sudionika javne rasprave složna je kako ovakav termin praznika u tjednu prije Uskrsa „nije ni realan, ni korektan“ te traže da se datum praznika prebaci na tjedan iz Uskrsa.

- S obzirom da smo katolička zemlja i da manje/više blagdansko vrijeme provodimo s obitelji, moj prijedlog je da proljetni praznici budu od Velikog četvrtka te tjedan dana poslije Uskrsa, kako se kućama ne bi vraćali na sam uskrsni ponedjeljak. Očekivati dolazak na nastavu već u utorak nakon Uskrsa nije ni realno ni korektno... Već smo imali ovakve proljetne praznike i nije se pokazalo kao dobra opcija...Predlažem da proljetni praznici traju od četvrtka, 2. travnja 2026., do petka, 10. travnja 2026., uz povratak na nastavu u ponedjeljak, 13. travnja 2026. – predlažu učitelji prosvjetnoj administraciji, a takvih je prijedloga u većini. Neki čak traže da se, kao ove godine, proljetni praznici održavaju samo od Velikog četvrtka do uskrsnog ponedjeljka

Najviše prijepora, očekivano, vodi se oko povratka zimskih praznika u jednom dijelu, odnosno u ‘komadu‘ od gotovo tri tjedna, od Božića do skoro sredine siječnja te ukidanja zimskog odmora u veljači. I dok jedni zdušno pozdravljaju takav prijedlog, dio učitelja i nastavnika žestoko se tome protivi i traži zadržavanje zimskih praznika u dva dijela, kao dosad.

Za i protiv trotjednih zimskih praznika

- Svakako treba ostaviti praznike u veljači, tri tjedna praznika je previše, učenici se potpuno opuste, da ne kažem zaborave puno toga pa opet ispočetka treba kada se vrate u školu.. Ne vidim smisao ukidanja drugog dijela zimskih praznika u veljači. Djeci dobro dođe da se malo odmore, a često se i putuje tada. Ako se ukinu praznici u veljači, bit će dug period od zimskih praznika do uskrsnih…Trajanje praznika od tri tjedna nije dobro za učenike koji se potpuno opuste i teže se vraćaju u produktivan nastavni proces. Više kraćih praznika se pokazalo jako dobro za učenike jer im dobro dođe kraći predah i resetiranje – pišu u komentarima jedni, dok drugi zaključuju:

- Konačno je netko shvatio da praznici u veljači nemaju smisla. Niti za skijanje, jer je to najskuplji termin u kojem školske praznike imaju Austrija, Slovenija i Italija, niti za školstvo jer učitelji tvrde da djeca nakon zimskih praznika brzo imaju nove praznike, opet se opuste i teško ulaze u radni ritam i evo opet proljetnih praznika. Sa strane roditelja tako često uzimanje godišnjeg kako bi bili s djecom je isto nemoguće.. Slažem se sa prijedlogom da se izostave praznici u veljači. Istina, dobro dođu djeci kao predah, ali ovako je drugo polugodište rascjepkano. Upravo se vrate u ritam nakon božićnih i novogodišnjih praznika pa novi praznici. Počinju natjecanja. Zatim se donekle uhodaju pa proljetni praznici, pa 1.5., izleti, 30.5. … Od silne duljine drugog polugodišta treba ih svako malo vraćati u ritam rada. Proljeće ih samo po sebi odvlači od knjige…Drago nam je da ste uvidjeli kako je za kvalitetu nastave bolje ostaviti zimske praznike u tri tjedna. Učenici su puno odmorniji te je i sama nastava kvalitetnija kada se ne cijepa s praznicima svako malo – većinom su stavovi pobornika ukidanja odmora u veljači.

Zimski praznici trebali bi se vratiti na staro - tri tjedna u komadu, od Božića do 12. siječnja 2026., što odgovara onima koji planiraju skijanje u tzv. ‘hrvatskom skijaškom tjednu‘

Tom Dubravec/Cropix

Dalmatinci zadovoljni: "Napokon povratak na ‘staro‘ normalno!"

Ima i kritika zašto više nema jesenskih praznika, nekima ne odgovara što drugo polugodište završava dan prije Badnjaka, zbog čega će neki morati putovati neposredno prije Božića. Čini se da najviše zadovoljnih ima u - Dalmaciji:

- Napokon povratak na "staro" normalno. Doista su rascjepkani praznici predstavljali više štete nego koristi jer taman što bi se učenici uhodali, ponovo bi ih dočekali praznici i tada sve isponova. Osim toga, treba uzeti u obzir da u Dalmaciji već početkom šestog mjeseca u učionicama bez klime bude iznimno vruće, pa je jasno da rastezanje godine skoro do sedmog mjeseca nije imalo nikakvog smisla. Svakako, ovaj novi "stari" raspored ima više smisla – zadovoljan je jedan od sudionika rasprave dok drugi sažima dojmove o predloženim datumima:

- Slažem se u potpunosti. Jesenski odmor je potpuno nepotreban, kao i drugi dio zimskih praznika. Djeca taman uhvate tempo za učenje, kad ono praznici. Dok ponovno uhvate tempo za učenje, eto novih praznika. To je veliki problem za djecu. A o odlasku na nastavu do kraja lipnja neću niti pisat‘. Velika većina škola nije klimatizirana a od djece se očekuje da odijevaju duge hlače i tenisice na +40. Biste li vi radili u takvim uvjetima? Naravno da ne. Oni su samo djeca i ne trebaju se patit kao mi odrasli dok god ne odrastu. A ako je nekome problem tzv. skijaški tjedan, onda uvedite dva kalendara. Jedan za primorski dio Hrvatske u kojem će nastava trajat‘ najkasnije do 12. 6. bez drugog dijela praznika. I jedan kalendar za kontinentalnu Hrvatsku koji će imat‘ taj drugi dio praznika i nastava će im trajat tjedan duže, piše Slobodna Dalmacija.