INTERVJU S MINISTRICOM

Nikolina Brnjac: ‘Cjepivo nam olakšava da i u 2022. ostanemo sigurna destinacija‘

‘Prvi put u povijesti donosimo krovni zakon o turizmu koji će biti usvojen 2023. godine‘

Nikolina Brnjac

 Božo Radić/Cropix

Hrvatska u novu turističku godinu ulazi s nekim novim ciljevima, a to nije dostizanje brojki iz razdoblja prije pandemije, nego okretanje k održivom turizmu. Baš zbog toga ministrica turizma Nikolina Brnjac kaže da će održivost i ekologija biti glavne poruke koja će se sljedećih mjeseci slati na emitivna tržišta.

Time će se kampanja uvelike razlikovati od prošlogodišnje kada je sigurnost bila prva na listi komunikacije kroz kampanju "Safe Stay in Croatia". Brnjac najavljuje i da će se pokrenuti investicije u tom smislu jer će se poticati održivi, inovativni i ekološki projekti, a konačno se kreće i u obnovu toplica na kontinentu i drugih lječilišta, poput onoga u Velom Lošinju ili Rovinju.

U Hrvatskoj su dobro prošle dvije sezone s koronom, no epidemija i dalje ne jenjava. Kako u toj situaciji pristupiti promociji i pripremi nove turističke godine? Hoće li iskustva od lani i preklani biti dovoljna?

- Sektor turizma otpočetka se izvrsno prilagodio svim novonastalim situacijama. Sada imamo cjepivo koje je dostupno svima i koje nam uvelike olakšava situaciju. Nastavimo li s odgovornim ponašanjem, možemo je i dodatno olakšati.

Vidimo da je u Mediteranskim zemljama visoki postotak cijepljenog stanovništva i Hrvatska tu ne smije zaostajati. Vjerujem da će turistički sektor, uključujući i hotelijere, privatne iznajmljivače i sve ostale, i sada pokazati visok stupanj odgovornosti te kao i 2021. biti predvodnik kad je u pitanju cijepljenje i utjecati da Hrvatska i na novoj korona karti bude sigurna destinacija.

U godini pred nama želimo Hrvatsku pozicionirati kao odgovornu, odnosno održivu turističku destinaciju. Moramo se odmaknuti od brojki noćenja dolaznika i nova perspektiva turizma je naravno utjecaj na gospodarstvo, ali i na okoliš, lokalne zajednice i društvo u cjelini. Fokus će svakako biti na zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom razvoju, društvenoj odgovornosti turizma, edukaciji i turizmu dostupnom svima.

Pripremamo i novi zakon o turizmu u koji će biti ugrađeni indikatori održivosti turizma. To je prvi put u povijesti da donosimo krovni zakon o turizmu koji će biti usvojen 2023. godine. U njemu ćemo definirati što ćemo poticati.

Prvi put se izrađuje i strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, koju će Hrvatski sabor usvojiti sljedeće godine, a koja će, osim valorizacije, očuvanja i unapređenja kulturne i prirodne baštine, osobitu pažnju posvetiti pitanjima korištenja prostora, smanjenju prekomjernog turizma na pojedinim destinacijama, poticanju ravnomjernijeg regionalnog razvoja te pitanjima uloge lokalnog stanovništva u razvoju održivog turizma.

Izrađuje ju Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije i na njima je velika odgovornost, a prvi nacrt bi trebao biti gotov do proljeća.

A kako potaknuti održivi razvoj turizma s obzirom na to da se i dalje ponavlja da je dobra turistička sezona ona s milijunima noćenja i svi se žele vratiti na brojke iz 2019. godine?

- Kroz naše investicije koje ćemo poticati, a riječ je o ulaganjima iz europskih sredstava - 2,2 milijarde kuna iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i o novcu koji će biti dostupan turizmu kroz višegodišnji financijski okvir. Planirali smo da održivom i odgovornom turizmu pridonesu investicije u gradnju smještajnih objekata do javne turističke infrastrukture i obrazovanja dionika u turističkom sektoru.

Oko 60 posto novca bit će namijenjeno projektima u privatnom sektoru, a ostatak javnoj turističkoj infrastrukturi.

Prvi poziv koji pripremamo za treći kvartal sljedeće godine bit će za lječilišni turizam. Prvi put smo mapirali sve projekte u lječilišnom turizmu jer to nije postojalo. Sada imamo 34 projekta koji obuhvaćaju naše toplice na kontinentu, ali i lječilište u Malom Lošinju, Istarske toplice, bolnicu u Rovinju i druge. Tim investicijama konačno možemo napraviti zaokret prema cjelogodišnjem turizmu.

Uz to, 700 milijuna kuna namijenjeno je investicijama u male obiteljske hotele. Cilj je poboljšati kvalitetu smještaja. Što se tiče javne turističke infrastrukture, sljedeće godine će kroz javni poziv biti dostupno 930 milijuna kuna u okviru NPOO-a.

Što je s privatnim smještajem? Hoćete li nastaviti s projektom rekategorizacije i dizanja kvalitete privatnog smještaja?

- Za privatni smještaj smo osmislili program i javni poziv kojim će se poticati transformacija privatnih iznajmljivača u male obiteljske hotele. Zainteresirani će moći aplicirati ako žele prijeći u male obiteljske hotele, difuzne hotele i pansione.

Svima su puna usta radne snage. Ima li zbilja rješenja kako doskočiti tom problemu ili će nam se ponavljati iz sezone u sezonu isti scenarij?

- U Ministarstvu radimo na dugoročnim i kratkoročnim mjerama, kroz naš Program poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu dodjeljujemo stipendije koje smo povećali s dosadašnjih 1200 na 2000 kuna. Osim povećanja maksimalnog iznosa stipendije, proširili smo i partnere u Programu te uključili i fizičke osobe, obrte te hostele. U ovom trenutku u sustavu stipendiranja ukupno je 213 stipendista čije stipendije sufinancira Ministarstvo u partnerstvu s 20 poslodavaca i jednom županijskom obrtničkom komorom, a broj partnera u 2021. godini povećao se na 42, od kojih je 16 novih i oni su izrazili interes za stipendiranje 306 stipendista.

Ipsos je anketirao mlade ljude koji su rekli da su zainteresirani za rad u turizmu, ali moraju biti primjereno plaćeni i moraju imati primjerene uvjete za rad.

No ti stipendisti su minoran broj djelatnika u odnosu na potrebe.

- Baš zato kažem da sam očekivala veći odaziv privatnih poduzetnika za sufinanciranje stipendiranja jer o tome moramo dugoročno razmišljati. Što se tiče inozemne radne snage, u kontaktu smo s Hrvatskom udrugom turizma i svim nadležnim tijelima da se ubrzaju procesi pri uvozu radne snage i da dozvole koje dobivaju traju što dulje.

Svi TZ-i bez direktora sada ga moraju imati

Ove godine uvode se i neka nova pravila za turističke zajednice. Što se konkretno mijenja i jeste li zadovoljni kako taj sustav trenutačno funkcionira?

- Početkom nove godine počinje i primjena određenih odredbi Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, koji je na snagu stupio još u siječnju 2020. godine, a odredbe koje se odnose na izbor, imenovanja i statuse direktora turističkih zajednica stupaju na snagu 1. siječnja 2022.

Turističko vijeće donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja za izbor direktora turističke zajednice, kao i rokove, i to za sve razine sustava turističkih zajednica, od lokalnih, regionalnih do HTZ-a. Dakle, svi oni TZ-i koji nemaju direktora, sada će ga morati imati, i on ili ona biraju se na mandat od četiri godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 06:30