Ninoslav Pavić: Spreman sam smanjiti svoj udjel od 50 posto u Europapress Holdingu

ZAGREB - Ninoslav Pavić, predsjednik Europapress holdinga, dao je intervju poslovnom tjedniku Lider u kojemu kaže da je spreman smanjiti svoj suvlasnički udjel od 50 posto jer smatra da EPH treba drukčiju upravljačku strukturu, strukturu koja će manje ovisiti o vlasničkom udjelu. Ujedno je opovrgnuo nagađanja da se kao potencijalni kupac pojavljuje njemački Springer ili Todorićev Agrokor te izjavio kako nije siguran da će se WAZ u potpunosti izvući iz Hrvatske.

Prenosimo dijelove tog intervjua.

Izdavaštvo najvažnije

Osim Springera, kao potencijalni kupac EPH spominje se i Agrokor. Što je od toga točno?

- Ništa. Kao i obično u Hrvatskoj, mnogo je spekulacija, a malo činjenica. Što se Agrokora tiče, to je suviše pametna kompanija da bi miješala biznis i medije. Istina je da se WAZ svojedobno odlučio povući iz jugoistočne Europe. Vidjet ćemo odnosi li se to i na Hrvatsku. Njemačka ekonomija se probudila i WAZ je shvatio da tako dobre rezultate kao u Njemačkoj ne može postizati na drugim tržištima. Bio je nezadovoljan rezultatima i okruženjem na Balkanu. No, Hrvatska je bila izuzetak.

Treba li EPH dokapitalizaciju?

- Zbog buduće stabilnosti i razvojnih planova dokapitalizacija je dobrodošla. Investicija u Slobodnu Dalmaciju bila je golema i financirana je kreditom. Dokapitalizaciju ćemo možda dogovoriti s WAZ-om, možda ćemo rješenje tražiti na tržištu kapitala, obveznicama, IPO-u itd.

Spominje se 30-ak milijuna eura.

- Ta bi svota trebala biti bitno manja.

Inzistirate li pritom na tome da se vaš udjel od 50 posto ne dira?

- Ne. Meni je kompanija najvažnija, moji udjeli nisu presudni. Spreman sam ih smanjiti u ime razvoja EPH. Važno mi je, međutim, da se i dalje mogu baviti izdavaštvom.

Sadašnjih 50 posto udjela koji nosim težak je teret. Nije dobro da se uspješni i utjecajni listovi identificiraju s jednim čovjekom jer u realnom životu to i nije tako. EPH u budućnosti treba drugačiju upravljačku strukturu koja će manje ovisiti o vlasničkom utjecaju.

U kojem bi se roku pitanje dokapitalizacije moglo riješiti?

- Dokapitalizacija nije presudna, nije ni hitna, važnije je disperzirano vlasništvo bez miješanja u uređivačku politiku. Apsolutno je neprihvatljivo da bilo tko stekne presudan utjecaj u EPH. To bi se kosilo s idejom nezavisnih novina.

Kako zamišljate buduću organizaciju EPH?

- Spojit ćemo sva poduzeća. Želimo da cijela naša medijska produkcija bude jedinstvena.

Najprije je bio na djelu suprotan proces. Išli ste na stvaranje niza samostalnih poduzeća.

- Da, pokušali smo maksimizirati odgovornost i dobit. No, to je samo povećalo servisni dio kompanije nauštrb izdavaštva.

Hoće li ostati nekih dugovanja?

- Ne. Sve možemo normalno servisirati. Učinit ćemo svoje operacije jeftinijima, bržima i posve usmjerenima na izdavaštvo.

Nema gašenja izdanja

Hoćete li gasiti neka od izdanja?

- Neću.

Vjerojatno će biti lakše kada dođe novi suvlasnik. Javnost je sigurna da je to već riješeno.

- Javnost je bila sigurna u svašta, čitao sam da nam je vlasnik Emil Tedeschi, pa čak i Tonči Huljić! Oni su inače moji prijatelji i dobro se zabavljamo na račun takvih spekulacija. Neće doći nikakav misteriozni novi suvlasnik.

Kako vidite EPH i Slobodnu Dalmaciju u kratkoročnom razdoblju, ali i za tri do pet godina?

- Mislim da smo vrlo snažna i izdržljiva kompanija. Imamo doista izvanredne urednike i novinare. Naše su novine najbolje u ovom dijelu Europe i lider smo u svim segmentima izdavaštva. Naša je snaga i u još neiskorištenim postojećim resursima i rezervama.

U kompaniji neće ostati nitko tko nije sposoban pratiti vrhunske menadžerske, uredničke i novinarske standarde koje u budućnosti tražimo.

Da biste bili slobodni, morate biti ekonomski nezavisni, a ako želite djelovati na javnoj sceni, morate biti visoko moralni, etični i dobronamjerni.

Bolji od konkurencije

Trenutačno postavljeni sustav na neki način nije sposoban izbaciti neki novi projekt. Previše je pokušaja i odustajanja.

- To je normalno u izdavaštvu. Mi imamo tri jaka dnevna lista i u tom segmentu ne vidimo prostor. Jutarnji ove godine bilježi rast prodaje. Nedjeljni Jutarnji čak 20 posto.

Upravo smo lansirali novi magazin Svijet. To je vrlo moderan magazin koji je postigao senzacionalni tiražni uspjeh i važan nam je odaziv oglašivača koji je već odličan.

Mnogo smo učinili na revitalizaciji Vite, pokrenuli smo Stilist i Dobru hranu koji idu jako dobro, Gloria i OK su superiorni proizvodi.

Najvažnije je da smo promijenili Jutarnji list . Okrećemo se velikim i ozbiljnim istraživačkim temama. Zadovoljni smo nakladom.

Kolika je naklada Jutarnjeg lista?

- Ove smo subote prodali 95 tisuća primjeraka, petak također bilježi više od 90 tisuća, a nedjelja je na 95 tisuća. Bolji smo nego u istom razdoblju prošle godine. Bolji smo od konkurencije.