STRAVIČNO

Nitko ne priznaje krivnju za tešku havariju u Istri, sezona u opasnosti, mazut po plažama, a sve plaćaju - građani...

Istarska županija izdvojila je dosad više od 300 tisuća eura za čišćenje obale. Očišćena je možda jedna trećina

Ilustrativna fotografija

 Goran Šebelić/CROPIX

Još nije službeno objavljeno tko je kriv za veliko onečišćenje istarske obale na samom jugu na području općine Ližnjan prije četiri mjeseca, iako već mjesecima svi govore da su uzorci mazuta koji je prekrio predivne prirodne stjenovite i šljunčane plaže isti kao onaj u Kostreni i da vjerojatno dolazi iz TE Rijeka.

No, nadležno općinsko državno odvjetništvo nije do dana današnjeg otkrilo je li to tako ili nije, pa se onda samo može nagađati, dok troškovi čišćenja iz dana u dan rastu. Istarska županija već je dosad izdvojila više od 300 tisuća eura za čišćenje obale koje ide jako sporo i mukotrpno.

Očišćena je možda jedna trećina obale, a turistička sezona je na vratima. Baš zato je prošlog petka istarski župan Boris Miletić od premijera Andreja Plenkovića zatražio da država pokrije troškove čišćenja, naglasivši da su uzorci ugljikovodika jednaki onima na obali u Kostreni. Zanimljivo je da je HEP, vlasnik elektrane, nadoknadio troškove čišćenja u Primorskoj županiji, a da u Istri ne priznaje svoju krivnju.

Nastavak sanacije

Miletić nam objašnjava da su tri dana nakon havarije, točnije 16. studenoga, po nalogu zapovjednika Županijskog operativnog centra u koordinaciji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, uzeti uzorci s dvije lokacije: jedna na području Ližnjana (uvala Kuje), a jedna na području plaže Perilo (Općina Kostrena), na području Primorske županije. Ispitivanje uzoraka izvršeno je u Centralnom ispitnom laboratoriju INA-e, koji je jedini ovlašteni laboratorij za uzimanje otisaka nafte te je 28. studenoga 2022. zaprimljen ispitni izvještaj.

- Prema zaključku iz ispitnog izvještaja, radi se o istom onečišćivaču, a minimalne razlike rezultata analiza uzoraka Ližnjana i Kostrene mogu se pripisati utjecaju mora te nemogućnosti homogenizacije uzoraka. Izlijevanje ugljikovodika u morski okoliš na području Kostrene nekoliko dana prije pojave onečišćenja u Ližnjanu priznato je od strane društva HEP Proizvodnja d.o.o., ali ne i ostala onečišćenja na širem području riječkog zaljeva i jugoistočne obale Istre.

Dosad sve troškove sanacije snosi Istarska županija, a od početka sanacije do kraja veljače prelaze 300.000 eura. Sanacija se nastavlja i intenzivira u sljedećem razdoblju da se što više učini prije ljetne sezone, navodi župan.

Baš zato je prošli tjedan zaključeno u dogovoru s premijerom da se pokrene postupak da se ukupni trošak za sanaciju onečišćenja isplati iz proračunske zalihe državnog proračuna putem Ministarstva financija, a temeljem odluke Vlade.

- Uvjet je da se Istarska županija odrekne potraživanja prema onečišćivaču u korist države, nakon čega država ulazi u sudski spor s onečišćivačem radi naknade štete za prouzročene troškove čišćenja - kaže.

Službeni nalaz nije došao

S druge strane, iz HEP-a nam odgovaraju da do sada nisu zaprimili službeni nalaz ili obavijest nadležnih državnih tijela o tome da je istjecanje goriva iz kruga Termoelektrane Rijeka, 9. studenoga 2022. uzrok onečišćenja na području Općine Ližnjan, 13. studenog.

- Bitno je napomenuti da je loživo ulje - srednje koje se nalazi u TE Rijeka i čiji je sastav propisan Uredbom o kvaliteti tekućih naftnih goriva, komercijalni tip goriva svima dostupan na tržištu i koje se, među ostalim, transportira cisternama i brodovima - tankerima.

Naravno, ako se ipak definitivno potvrdi da je naša elektrana izvor onečišćenja, spremni smo u kontaktu s Općinom Ližnjan i Istarskom županijom te u suradnji s ovlaštenim institucijama sudjelovati u sanaciji onečišćenja i podmiriti sve potrebne troškove - ističu u HEP-u.

"Ministarstvo je u sukobu interesa"

Direktorica županijske ustanove Natura Histrica Silvia Buttignoni, čija ustanova upravlja nad dijelom zagađenog područja koje je pod zaštitom, velik dio odgovornosti svaljuje na nadležno Ministarstvo održivog razvoja i gospodarstva.

Smatra da su to dva nespojiva područja kojima nikako ne bi trebalo upravljati jedno ministarstvo i da takva praksa u zapadnom svijetu nije uobičajena.

Smatra da je slučaj u Ližnjanu čisti primjer toga kako je ministarstvo u sukobu interesa.

- Naše Ministarstvo bavi se samo nekom formom gospodarstva, nikako ne razvojem, dok o prirodi i okolišu uopće ne vodi brigu. Primjerice, ministar se nikada nije sastao s ravnateljima ustanova za zaštitu prirode.

Slučaj izljeva nafte u Kostreni, koji se i nastavlja, jer je ponovno uočena mrlja kraj Rijeke, je čisti sukob interesa. Termoelektrana spada pod resor gospodarstva, a zaštita prirode pati.

Termoelektrana plaća troškove čišćenja u PGŽ, ali ne želi plaćati Ližnjanu, a testovi su dokazali da je nafta ista. Ministar koji je ekonomist jednostavno ne može pratiti prirodoslovne probleme vezane uz zaštitu okoliša i prirode jer mu to nije struka - zaključila je Buttignoni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 08:26