Od početka svibnja liječnici specijalisti iz KBC-a Rijeka dolaze u ordinacije Doma zdravlja Primorskog-goranske županije, točnije na područje Vežice i Zameta, pa pacijenti s dermatološkim, urološkim, edokrinološkim, reumatološkim... problemima ne moraju uzmati uputnice i čekati na red u bolnici već u najvećoj mjeri rješavaju zdravstvene nevolje u ‘svom kvartu’.
Na tu priču nadovezuje se namjera HZZO-a i Ministarstva zdravlja da se u ambulantama primarne zdravstvene zaštitite i domovima zdravlja maksimalno poveća broj usluga pacijentima, a da se za to istodobno ne mora platiti odnosno da se 75 do 80 posto svih potreba za liječenjem rješava kod obiteljskog liječnika, pedijatra i ginekologa odnosno po potrebi i nekog drugog specijalista koji će dolaziti u domove zdravlja.
Uređaj za bol
Naime, dio liječnika obiteljske medicine, ginekologa i pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, tzv. koncesionari, u svojim su ambulantama i prije imali mogućnost mjerenja tlaka ili šivanja manjih rana te ispiranja uha i EKG. Radili su i spirometriju, stavljali holter za 24-satno mjerenje rada srca, TENS uređaj za smanjenje bolova ili su obavljali pregled ultazvukom, ako su za takav pregled bili školovani.
Te su usluge naplaćivali jer ih je HZZO priznavao u vrlo malom obimu pa se oprema iz toga nije mogla amortizirati.
Situacija se počela mijenjati prije nešto više od godinu dana kad je HZZO počeo ugovarati i te dodatne usluge po ‘pristojnim’ cijenama što je bio poticaj liječnicima, poglavito privatnicima, da obnavljaju opremu u svojim ambulantama.
Do tada je situacija s opremom u ambulantama primarne zdravstvene zaštite bila poprilično alarmantna. Većina je imala samo tlakomjer i visinometar te stetoskop, a gotovo polovica nije imala čak ni toplomjer za mjerenje tjelesne temperature.
Danas je situacija bolje, kaže Ines Balint, presjednica KOHOM-a (Udruga obiteljskih liječnika) jer su se dodatne usluge počele plaćati iz blagajne HZZO-a. Ranije nije postojao nikakav način da se pokriju troškovi nabave, osim da se naplate usluge od pacijenata.
Čekanje u bolnici
Naravno, oni pacijenti koji nisu željeli platiti te usluge dobivali bi uputnicu za specijalista i obavljali preglede u bolnicama ili poliklinikama.
Očekuje se da će mogućnost naplaćivanja tih usluga od HZZO-a ipak u neko dogledno vrijeme smanjiti liste čekanja u bolnicama.
Novi način ugovaranja usluga HZZO-a i primarne zdravstvene zaštite mijenjaju priču pa pacijenti EKG, holter, spirometriju, ultrazvuk i TENS mogu dobiti kod svog liječnika primarne zdravstvene zaštite bez dodatne naplate i dakako brže nego uz uputnicu kod nekog specijalista.
No, prema novom prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, osim spomenutih besplatnih usluga, pacijenti bi trebali dobiti i besplatnu specijalističku zdravstvenu zaštitu u svojim domovima zdravlja gdje bi po potrebu dolazili specijalisti za uho, grlo, nos, okulisti, neurolozi, kirurzi, internisti i dermatolozi iz bolnica, što bi dodatno smanjilo potrebu pacijenata za dugo čekanje u bolnicama.
Kvaliteta usluge
Projekt KBC-a Rijeka kojem je intencija da liječnici dolaze k pacijentima umjesto, kako je to uobičajeno, pacijenti k njima u bolnice, pokazat će koliki je ‘domet’ dislociranih specijalističkih ambulanti u brzini i kvaliteti zdravstvene zaštite.
Zasad je planirano da tridesetak liječnika KBC-a Rijeka ode na teren tijekom svibnja.
Ipak, stvarne mogućnosti i vrijednost ove vrste specijalističkih pregleda znat će se tek kad se taj model primijeni na cijelu državu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....