EKONOMSKA PROGNOZA

NOVE PACKE IZ BRUXELLESA 'Nema rasta, reforme su neambiciozne!'

‘Hrvatska poduzima mjere prema planu, ali sama priznaje odstupanja od rokova’
 Dragan Matić/CROPIX

Europska komisija danas objavljuje najnovije ekonomske prognoze iz kojih će se vidjeti ide li Hrvatska u smjeru izlaska iz recesije.

Kasnije ove godine Komisija će dati ocjenu o mjerama hrvatske Vlade o ispunjavanju specifičnih preporuka iz Europskog semestra. Vlada je sastavila izvješće s popisom mjera koje su poduzete u sklopu ispunjavanja tih preporuka, a stručnjaci Europske komisije održali su brojne sastanke s predstavnicima hrvatske Vlade.

Česte korekcije

Sve će to pomoći Europskoj komisiji u sastavljanju novih preporuka prije ljeta, a svi ovi podaci poslužit će i za davanje ekonomskih prognoza koje će objaviti danas u Bruxellesu.

Posljednjih godina prognoze za Hrvatsku bile su uglavnom negativne, a kada god bi predvidjeli mali rast BDP-a, to bi se pokazalo preoptimističnim pa bi se u sljedećim prognozama snizilo. Prema posljednjim prognozama EK, rast BDP-a u Hrvatskoj u 2015. trebao bi biti simboličnih 0,2 posto i to pod uvjetom da se bolje koriste EU fondovi, poboljša investicijska i poslovna klima te izbjegne negativan utjecaj političkih zbivanja na gospodarstvo. Ako se to ostvari, rast bi bio na razini statističke pogreške, ali bi simbolično barem značio početak izlaska iz dugogodišnje recesije. Hrvatska nastavlja provoditi planove kako bi poboljšala stanje u gospodarstvu, poslovno okruženje, održivost javnih financija, upravljanje rashodima i drugim nužnim mjerama koje je preporučila Komisija. Međutim, većina tih mjera su usvajanje odluka, akcijskih planova, početak “dubinskih analiza”, održavanje sastanaka i okruglih stolova, a s druge strane, kako priznaje i sama Vlada, postoje odstupanja od vremenskih rokova.

Povećanje izvoza

Komisija smatra da su reforme u Hrvatskoj dosad bile nedovoljno jasne i nedovoljno ambiciozne. Nejasna je i politička potpora za neke porezne odluke, a preveliki su i parafiskalni nameti. Prema ocjeni EK, sve je veći javni dug koji prijeti da će opteretiti i banke, slaba je efikasnost javne uprave, a to su sve razlozi zašto Hrvatska ne uspijeva dovoljno brzo riješiti problem pretjerane ekonomske neravnoteže. Zato će Komisija ponovno za Hrvatsku izraditi dubinsku analizu stanja gospodarstva.

Pozitivnim se smatraju povećanje izvoza i broj stranih turista, ali to nije moglo nadoknaditi veliki pad domaće potrošnje. Komisija očekuje da će pritisak razduživanja, fiskalna konsolidacija, teški kreditni uvjeti, slaba konkurentnost i slaba perspektiva tržišta rada najvjerojatnije i dalje otežavati rast klime koja još nije privlačna za privatne investicije. Problem je Hrvatske i nepredvidljivost porezne politike, kažu u Bruxellesu.

Parafiskalni nameti

Vlada navodi da je u svim tim područjima poduzela mjere prema planu, ali neke su još nejasne. Tako je o mjerama poboljšanja poslovnog okoliša Vlada Komisiji odgovorila kako je smanjila broj parafiskalnih nameta za 66 stavki te da ove godine planira ukinuti još 13 nameta.

Krajem prošle godine parafiskalni su nameti bili u vrijednosti većoj od 3,2 milijarde kuna. Vlada je navela da je poduzela mjere i za poboljšanje učinkovitosti u korištenju strukturnih fondova EU.

Bez političke volje za porez na nekretnine

Uvođenje poreza na nekretnine još je obavijeno nejasnoćama, smatraju u EK.

Vlada je Komisiji odgovorila kako je ministar donio odluku o imenovanju radne skupine za izradu fiskalnog registra u svrhu projekta Porez na nekretnine. U EU smatraju kako je ovo očito političko pitanje te da nema jasne političke volje za uvođenje poreza na nekretnina u ovom trenutku.

Hrvatskoj 20 milijuna eura za zapošljavanje mladih

Europska unija ima ozbiljan problem nezaposlenosti mladih, a Hrvatska je sa stopom većom od 44 posto u samom europskom vrhu u toj negativnoj kategoriji.

Kako bi pomogla u rješavanju ovog problema, Europska je komisija jučer odlučila povećati svotu predfinanciranja iz Inicijative za zapošljavanje mladih. Tako Hrvatska sada može računati na gotovo 20 milijuna eura za predfinanciranje. Ukupno je iz te inicijative za Hrvatsku namijenjeno više od 66 milijuna eura, a istu svotu može dobiti iz Europskog socijalnog fonda. Ne radi se o dodatnom novcu u fondu, već o ubrzavanju procesa isplate jer Komisija želi ubrzati stvaranje radnih mjesta za mlade.

Hrvatska Vlada je i sama financirala projekt zapošljavanja mladih i prije nego što je mogla dobiti isplatu od Europske komisije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 09:30