TURISTIČKI HIT

‘Nove se jame iznova stvaraju, evo susjed je neki dan propao. Znate li koliko ih je sada ukupno?‘

Mještani stalno propituju što će biti s tim jamama - hoće li ih netko zatrpati, čime i kada?
 Cropix

Zastrašujuće urušne ponikve na Baniji takvima se čine samo još na fotografijama. Stručnjaci su ih odavno demistificirali objašnjavajući da se radi o prirodnoj i nikako ne novoj pojavi urušavanja tla u podzemnim šupljinama, što je veliki potres samo ubrzao, a mještani Mečenčana odavno su se s njima suživjeli.

Eto, vlasnik najveće, s promjerom od 25 metara, Nikola Borojević improvizirao je alat poput onog za čišćenje bazena, te je uredio površinu nastalog jezerca, te je sada uredno i bistro gotovo poput jednog od plitvičkih. Vjerovali ili ne, postala je čak i turistička atrakcija, jer putnici na proputovanju ne propuštaju svratiti u Nikolin vrt vidjeti to čudo prirode baš svakoga dana.

image
Nikola Borojević
Robert Fajt/Cropix

No, nove se iznova stvaraju, trenutno ih je 143 - plus jedna neevidentirana otprije dva dana. Pokazao nam ju je mještanin Jovan Borojević - dok je kosio djetelinu, u nju mu je propala noga.

Mještani svakako propituju što će biti s tim jamama - hoće li ih netko zatrpati, čime i kada? To ne zna ni načelnica općine Donji Kukuruzari Lucija Matković, nikakvih službenih informacija o jamama nema zapravo otkako su one nastale, no prvo izvješće te plan sanacije, kaže nam, trebala bi dobiti sljedeći tjedan.

Nikola Borojević sa suprugom Biserkom je čitav radni vijek proveo u Zagrebu, a onda je prije desetak godina iz gradske vreve i stresa pobjegao na djedovinu u Mečenčane. Zatekli smo ih u opuštenom ispijanju jutarnje kavice. Čim je vidio naš automobil, pokazao nam je smjer prema jami, ne znajući jesmo li novinari, stručnjaci ili samo znatiželjnici. Tkogod, zna da namjernici u ovo selo navraćaju samo zbog jedne stvari.

image
Rupa u Mečenčanima
Robert Fajt/Cropix

Autobusi studenata

- Supruga je malo izmjestila vrt, a ja svejedno kosim oko nje. Smetalo mi je smeće koje je plivalo po površini, pa sam napravio sito od mreže za komarce, stavio na štap, a njega na konop i sve to lijepo povadio. Eto je, u promjeru 25 metara, dubina je 12 metara, a voda je duboka devet metara. Što mislite, bi li bilo dobro za šarane? - pita Nikola, ne šaleći se baš sasvim.

Kaže da su mu imanjem prošli svi mogući stručnjaci, dva autobusa studenata iz Zagreba i Splita, rekli su mu da će ispumpati vodu u obližnji potok, a onda to posebnim metodama i materijalima sanirati. Na površinu bi došla opet zemlja koja bi se mogla obrađivati. Unatoč Nikolinoj opuštenosti, ne prilazimo previše k rubu jer je urušavanje konstantno. Ova jama se od nastajanja utrostručila u promjeru.

- Ma to se nije moglo spriječiti, priroda mora odraditi svoje. Ljudi normalno rade poljoprivredu, ovo iznad mene se trebalo kositi, još nije, ali vjerujem da nije strah razlog tome. Iako, susjed Jovan Borojević je tik do te livade propao u jamu koja mu se otvorila pod nogama - priča nam Nikola.

image
Jovan Borojević
Robert Fajt/Cropix

Zamalo upao

Nije prošlo ni pet minuta kad evo Jovana, nosi dvometarski štap, pa će nam pokazati jamu u koju je zamalo upao. Dok šetamo kroz gustu travu višu od metra, pokazuje nam točno mjesto na kojemu se otvorila jama promjera tri metra prije 50 godina. Njegov ju je otac zatrpao šutom, a danas tamo raste mladi orah.

- Evo je. Tu sam kosio ručnom kosom za malo djeteline i odjednom ode noga do iznad koljena. U promjeru je oko 30 centimetara, ali je dosta duboka i široka - govori Jovan dokazujući to štapom koji je ponio, pa ga spustio u podzemlje oko metar i pol.

Pravo je čudo da cijeli nije propao kroz tanak sloj zemlje, a još je čudnije što su na toj lokaciji prije potresa šumari imali lager s drvima te su se bez problema na tom mjestu okretali do vrha natovareni šumarski tegljači.

image
Rupa u Mečenčanima snimljena iz zraka
Cropix

Morali se iseliti

Najveći poljoprivrednici u selu, supružnici Filip i Zdenka Cvitkušić, koji se u svojem OPG-u bave proizvodnjom povrća, na imanju imaju četiri rupe. Onu najbliže kući su sami zatrpali sa 10 kubika šute, a ona kraj plastenika otvorila se dok se Filip vozio traktorom te je u nju upao prednjim kotačem.

- Odjednom je propalo, osjetio sam da tonem i da se traktor naginje, uspio sam manevrirati. Srećom je bio mali promjer, oko 120 cm, pa sam odmah ispeljao van. No, dubina je bila oko četiri metra - priča Filip.

Njegova supruga Zdenka vidjela je vlastitim očima kako izgleda otvaranje ponikve, i to u dva slučaja.

image
Robert Fajt/Cropix

- Samo propadne dio zemlje i za nekoliko minuta već je ne metru širine, a dubine se ne mijenja. Onda se par dana širi pa stane - priča nam Zdenka.

Supružnicima su savjetovali da ih više ne zatvaraju sami, no oni misle da ih nikada nitko i neće zatrpati. Njima nije problem, na njih su se, kaže ona, navikli.

Nenad Tomašević zbog jame se morao iseliti iz kuće. U jednom ulazu je živio s majkom, a udrugom je bila susjeda Anđa. Tzv. učiteljska kuća namjenski građena za učitelje tamošnje škole nije stradala u potresu, no ugrozila ju je desetak metara široka jama, koja se protegla do temelja građevine. Susjeda Anđa živi u kontejneru, on i majka su koristili susjedovu kuću iz koje se sele u drugu, a onda će u svoju staru kuću koju paralelno obnavljaju. Ne bi mu se bio problem vratiti u ovu kad se jednom jama sanira.

image
Nenad Tomasević
Robert Fajt/Cropix

- Mislim da su stručnjaci ovdje stvarno uložili puno truda i da su dobro snimili stanje. Svi su se složili da se to treba zatrpavati, a kada će to sve skupa, hoće li se čekati da prvu lopatu baci Milanović, pa drugu Plenković, pa treću Jandroković, pa onda dvije godine nitko, to ćemo tek vidjeti - šali se Nenad.

Ne zna se kada će se početi, ali prvo će se sanirati one opasnije jame, bliže objektima

Kada će početi saniranje jama nastalih nakon potresa u Mečenčanima, ne znaju ni u Stožeru za otklanjanje posljedica potresa, kaže nam njegov glasnogovornik Mladen Pavić. Do sada se radilo samo na pripremi dokumentacije, no sve i da je bila spremna, na terenu ne bi bilo zahvata jer su stručnjaci naložili da se jame ne diraju šest mjeseci od nastanka.

- Provedena su istraživanja u dvije faze, a prvu je proveo Rudarsko-geološko-naftni fakultet. Radili su sondiranja i snimanja koja su se odnosila na strukturu tla i uzroke nastajanja jama kako bi se utvrdili rizici nastajanja novih, odnosno kako bi se utvrdile sigurne zone za stanovništvo. Drugu fazu radili su stručnjaci s Građevinskog fakulteta, koji su sada pri završetku istražnih radova. Izradit će projekt sanacije i kategorizaciju jama tako da će prioritet dobiti one opasnije, bliže objektima, zatim one na poljoprivrednim površinama, a onda i one razbacane, koje ne prave nikakvu ugrozu - rekao nam je glasnogovornik Pavić.

image
Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 01:56