PAD HRVATSKOG GOSPODARSTVA

NOVI PAD BDP-a ZA 1,2% Ekonomisti: 'Ne mogu nas spasiti ni turizam ni investicije'

Riječ je devetom tromjesečju zaredom u kojemu gospodarstvo slabi, prema podacima DZS-a
Zagreb, 200612.Vlada.Redovita sjednica Vlade.Na slici: Zoran Milanovic.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongračić / CROPIX

ZAGREB - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju 1,2 posto na godišnjoj razini, što je veći pad nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo, a oporavak gospodarstva ne očekuje se ni u ovoj godini.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom kvartalu prošle godine pao 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je deveto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

To je veći pad nego u trećem tromjesečju, kada je BDP skliznuo 0,6 posto, i veći nego što se očekivalo.

Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 1 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad, i to između 0,6 i 1,2 posto.

„Na kraju, kao i na početku godine gospodarska aktivnost ovisi dominantno o domaćim čimbenicima, a kako je još prerano govoriti o njihovom oporavku, pad BDP-a u četvrtom lanjskom tromjesečju bio je veći nego u trećem“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Detaljnije izvješće o kretanju komponenti BDP-a bit će objavljeno u ožujku, no Šantić procjenjuje da bi osobna potrošnja u odnosu na prijašnja tromjesečja mogla zabilježiti blagi pad, kao i državna potrošnja, što sugeriraju kretanja u sektoru maloprodaje i rashoda središnje države.

Negativan doprinos očekuje i od neto izvoza, dok bi kapitalne investicije u četvrtom kvartalu mogle zabilježiti blagi rast, no nedovoljan da se promjeni ukupna slika u domaćem gospodarstvu.

„Isto tako, domaće gospodarstvo još uvijek ne može profitirati od poboljšanja gospodarske situacije u međunarodnom okruženju, prvenstveno u Europskoj uniji (EU), jer imamo dosta skromnu razinu robnog izvoza. Neke koristi od poboljšanja u međunarodnom sektoru moguće je očekivati jedino s dinamiziranjem u turističkom sektoru“, kaže Šantić.

U 2014. godini očekuje daljnji pad gospodarske aktivnosti za 0,5 posto jer će radi fiskalne prilagodbe domaća potražnja i dalje biti pod pritiskom. Uz to, zbog niske razine konkurentnosti domaćeg gospodarstva, rast gospodarstva EU-a mogao bi samo ograničeno utjecati na hrvatski BDP.

„Ni u turističkom sektoru u središnjoj sezoni ne postoji puno prostora za povećanje ni kapaciteta, ni zarade u kratkome roku, pa se može očekivati tek trend rasta koji je prisutan posljednjih godina“, kaže Šantić.

U ovoj godini očekuje i blagi rast kapitalnih investicija, koji će biti ograničen potrebama da se ostvare određene uštede u proračunu.

„Iz iskustva znamo da tada najviše stradaju investicije. Isto tako, pitanje je koliko će javna poduzeća moći investirati, s obzirom da se najavljuje povlačenje njihove dobiti u državni proračun. Uz to, ove godine postoji rizik od rasta kamatnih stopa na globalnoj razini, zbog smanjenja poticajnih monetarnih mjera u SAD-u“, zaključuje Zdeslav Šantić.

Analitičari Raiffeisenbank Austria smatraju da je negativan doprinos BDP-u u posljednjem lanjskom kvartalu došao od svih komponenti.

„Potrošnja kućanstava, koja u strukturi BDP-a ima udio od gotovo 60 posto, mogla bi nakon blagih godišnjih stopa rasta u drugom i trećem tromjesečju, zabilježiti realan pad. Na to ukazuju podaci o prometu u trgovini na malo, kao i s tržišta rada, odnosno porast nezaposlenosti i pad zaposlenosti. Uz smanjenje raspoloživog dohotka, nastavio se i proces razduživanja sektora stanovništva“, navode analitičari Raiffeisenbanke u osvrtu na podatke o BDP-u.

Negativan doprinos BDP-u očekuju i od potrošnje države, s obzirom da su u posljednjem tromjesečju nominalni rashodi središnje države na godišnjoj razini blago smanjeni.

„Iako sezonski prilagođeni podaci o industrijskoj proizvodnji ukazuju na blagi rast, oni bi tek mogli ublažiti negativna kretanja koja se i dalje nastavljaju u sektoru građevinarstva. Ne očekujemo pozitivan doprinos niti od investicija“, navode analitičari Raiffeisenbanke.

Ističu i da su u posljednjem lanjskom kvartalu kretanja u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dodatno pogoršana, uz značajno veći nominalni pad robnog izvoza od uvoza.

„Navedena kretanja bila su dodatno opterećena poprilično visokim pesimizmom potrošača i proizvođača, što negativno utječe i na potrošnju, proizvodnju te investicije“, navode analitičari Raiffeisenbanke.

U 2014. godini stagnacija BDP-a

Ni u ovoj godini ne očekuju oporavak nego stagnaciju gospodarske aktivnosti.

„Potrošnja privatnog sektora sputana je procesom razduživanja kućanstava, nepovoljnim demografskim kretanjima te niskom stopom aktivnosti i zaposlenosti stanovništva, odnosno rastom nezaposlenosti, smanjenjem zaposlenosti i raspoloživih realnih dohodaka kućanstava. Stoga očekujemo blagi negativan doprinos osobne potrošnje“, navode analitičari Raiffeisenbanke.

S obzirom da je Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita (EDP), u kojem će Europska komisija Hrvatskoj postaviti cilj izlaska iz EDP-a do 2016. godine, poticaj za reforme i promjene u javnim financijama doći će izvana.

„S obzirom na iscrpljenost potencijala za povećanje prihoda proračuna, najveći dio prilagodbe očekujemo na rashodovnoj strani, pa je neizbježan negativan doprinos državne potrošnje rastu BDP-a u 2014. Uz to, u uvjetima fiskalne konsolidacije ne možemo očekivati mjere za rasterećenje poduzetnika, a time ni znatne pomake u investicijskoj aktivnosti, stoga očekujemo stagnaciju ili u najboljem slučaju blagi pozitivan doprinos od investicijske aktivnosti“, poručuju analitičari Raiffeisenbanke.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

U cijeloj prošloj godini hrvatsko je gospodarstvo palo za 1 posto na godišnjoj razini, što predstavlja usporavanje pada u odnosu na 2012., kada je BDP potonuo 2 posto.

Uvjerljiviji izlazak iz recesije, koja ulazi već u šestu godinu, ne očekuje se ni u 2014. godini.

U anketi Hine šest makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2014. oslabiti za 0,2 posto. Pritom njih četiri očekuje stagnaciju gospodarstva, a dvoje pad do najviše 0,7 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 17:23