ZDRAVKO BARAĆ

NOVI POMOĆNIK PAO NA REVIZIJI DOK JE BIO ŠEF POLJOPRIVREDNE AGENCIJE Glavna primjedba odnosi se na nabavku mjerača pomuzenog mlijeka

 Jadran Babić/EPH

Novi pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Barać (HSS) ostavio je podosta repova u doba dok je bio na čelu Hrvatske poljoprivredne agencije sa sjedištem u Križevcima.

Prema nalazu Državne revizije, ustanovljene su mnoge nepravilnosti u radu Agencije upravo u vrijeme dok je njezin ravnatelj bio Barać, jedan od najbližih suradnika šefa HSS-a Branka Hrga. Barać je s čelnog mjesta u HPA-u otišao u listopadu 2014. godine, i to nakon petogodišnjeg mandata, a revizori su lani u travnju češljali poslovanje Agencije u 2014. godini.

Sporni natječaj

Među glavnim primjedbama revizora našla se nabava ručnih mjerača pomuzenog mlijeka. U veljači 2014. godine raspisan je javni natječaj na koji se javio samo jedan dobavljač koji je ponudio tzv. mljekomjere za 249.500 kuna, i to bez PDV-a. No, Agencija je poništila natječaj uz tumačenje da iz ponude nije vidljivo zadovoljavaju li mjerači tražene tehničke uvjete. Već u travnju raspisan je novi natječaj, ali na njega se nije nitko javio.

Agencija u srpnju, sukladno zakonu, odlučuje pokrenuti izravan pregovarački postupak s ponuditeljem koji se javio na prvi natječaj te od njega odlučuje nabaviti mljekomjere, ali ovaj put cijena nije 249.500, već 298.200 kuna. Dakle, oko 49.000 kuna više nego na prvom natječaju. Revizori zbog toga posebno upozoravaju da je ugovorena ista oprema, ali uz višu cijenu.

U odgovoru na njihov nalaz HPA navodi kako “uspoređivanje ponuđenih cijena ručnih mjerača pomuzenog mlijeka u prvom i trećem postupku javne nabave nije opravdano jer za uređaje u prvom postupku ponuditelj nije dao nikakva jamstva o kojem se uređaju radi (slika, prospekt) s cijenom uređaja koji po kvaliteti odgovara potrebama Agencije”.

No, Državni ured za reviziju i nakon tog tumačenja “ostaje kod nalaza u vezi s provođenjem postupaka javne nabave jer pri nabavi mljekomjera Agencija nije dokumentacijom potvrdila činjenice koje navodi u očitovanju”.

Revizijom je, također, ustanovljeno da 24 zaposlenika Agencije nisu imala potrebnu stručnu spremu za poslove koje su obavljali. Tijekom 2014. za sedmero zaposlenih plaćeno je doškolovanje u ukupnom iznosu od 160.000 kuna jer je HPA imala takav program. No, revizori upozoravaju kako nije previše logična praksa da se na radna mjesta zapošljavaju ljudi bez potrebne stručne spreme pa im se onda plaća dodatno školovanje kako bi zadovoljili uvjete.

Prema nalazu Državne revizije, ustanovljeno je da su se u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji službeni automobili koristili i u privatne svrhe, ali bez donesenih uvjeta i kriterija za takvo korištenje. Posebno je istaknuto da takvim zaposlenicima plaće nisu obračunate sukladno poreznim propisima jer se privatno korištenje službenih vozila također tretira kao dohodak od nesamostalnog rada.

Otpisivali kamate

Na popisu primjedbi zbog kojih su revizori izrazili uvjetno mišljenje prema poslovanju Agencije našla su se i dospjela potraživanja na koje HPA nije obračunavao zatezne kamate, nesrazmjer između prikazanih i stvarnih prihoda, manjkavo evidentiranje poslovanja s gotovinom i nevođenje knjige blagajne, plaćanje dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja radnicima...

Nalaz Državne revizije napisan je lani u kolovozu i s njime je Vladina administracija mogla biti upoznata već potkraj prošle godine. Bivši ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, zadarski HSS-ovac Zdravko Barać (48), prije desetak dana pomoćnikom ministra poljoprivrede.

Podijelili 4 mil. kn za korištenje privatnih vozila

Hrvatska poljoprivredna agencija sa sjedištem u Križevcima, uredom u Zagrebu i podružnicama diljem države ima oko 320 zaposlenih i više od 60 mil. kuna godišnjih prihoda: 33 mil. kuna dobiva iz državnog proračuna, a taj iznos odlazi na plaće i druga primanja radnika. Na naknade za zaposlene izdvaja se dodatnih 6,6 milijuna kuna: najviše za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u iznosu od 4 mil. kuna, za izdatke za službena putovanja 1,5 mil. kuna te “cipelarinu” oko milijun kuna. Pružanjem usluga poljoprivrednicima Agencija ostvari oko 30 mil. kuna prihoda, najviše od “kontrole proizvodnosti životinja” (12,8 mil. kuna), evidentiranja i označavanja životinja (7 mil.) te ispitivanja kvalitete mlijeka (6 mil.).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:04