Iz tri sindikata obrazovanja i znanosti, koji su u srijedu organizirali štrajk u školama i na visokim učilištima, najavljene su daljnje akcije koje su u planu do Uskrsa (20. travnja). Riječ je o višednevnom štrajku uoči kojeg će organizirati prosvjed na Trgu bana J. Jelačića. Na njega će, kažu, pozvati premijera Andreja Plenkovića da se obrati svim okupljenima. Plenkovića su ujedno optužili da je instrumentalizirao europski novac za reformu plaća u političke svrhe svoje stranke.
- Idući štrajk bit će dulji od ovoga štrajka. Prije njega provest ćemo još jednu sindikalnu akciju. Inspirirala nas je presica ministra Radovana Fuchsa i njegove brojke o broju zaposlenika u štrajku. Oni kažu da nas je bilo manje no što nas je stvarno bilo. Najjednostavnije nam je organizirano dovesti sve ljude koji su sudjelovali u štrajku na Trg bana Jelačića na prosvjed. Pozvat ćemo premijera da im se obrati, da dođe pred učitelje, nastavnike, domare i spremačice te im objasni kako žive bolje no što oni sami to smatraju, izjavio je predsjednik Školskog sindikata Željko Stipić, uz dodatak – ako ne vjeruju nama, vjerovat će kada vide ljude na prosvjedu.
Uskoro datum
Pripreme za prosvjed i štrajk kreću odmah, a datumi će biti poznati za nekoliko dana.
Sindikati tvrde kako je u štrajku bilo više od 37.500 ljudi, a Ministarstvo je navelo podatak o 22.600.
Po riječima Matije Kroflina iz Sindikata znanosti i visokog obrazovanja, štrajk je uspio, stvorio je dodatnu koheziju, ojačao poziciju sindikata i učvrstio ih u tomu da sve što su radili zadnjih godinu dana ima smisla.
- U visokom obrazovanju i znanosti štrajkalo je nešto manje od 8500 članova u 110 podružnica, što je oko 30 posto veći broj no što sindikat okuplja članova. Za nas su to egzaktni podaci koje su nam dostavili sindikalni povjerenici. Jedino ovi podaci nas interesiraju, rekao je Kroflin, demantirajući podatak Ministarstva o svega 900 zaposlenika u štrajku u znanosti i visokom obrazovanju.
Kako tvrdi, toliko je štrajkalo zaposlenika samo na dvije institucije – Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Institutu Ruđer Bošković. Takvim se podatkom Ministarstvo propisno osramotilo, ustvrdio je Kroflin, dodajući kako će Vlada odlukom o uskraćivanju plaćanja dana u štrajku napraviti sama sebi veću štetu no što će demotivirati ljude na sudjelovanje u štrajku.
- U Ministarstvu vidimo nervozu po najavi neplaćanja dana u štrajku. U Vladi su shvatili da ova tri sindikata imaju čvrste argumente koji dokazuju da je posao za koji je odgovorna Vlada i premijer napravljen izuzetno loše i traljavo. Shvatili su da mi to možemo dokazati. To u Vladi izaziva nervozu, to kod premijera Plenkovića izaziva nervozu. Iako poziva na dijalog, nije iskren jer dobro zna da smo tri puta tražili razgovor koji je on ignorirao. Nervoza ga je odvela u smjeru da lomi štrajk, da kažnjava svoje zaposlenike, prosvjetare, znanstvenike, sveučilišne profesore, jer mu ukazuju na njegovu vlastitu pogrešku. Koeficijenti i ovakve uredbe u uređenim zemljama rade se godinama. Premijer je iskoristio europske novce, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, i taj novac instrumentalizirao u političke svrhe svoje stranke. Dakle, cilj ove reforme je bio da HDZ osvoji nove izbore, izjavio je Matija Kroflin.
Poruka premijeru
Kako je nastavio, plaće su povećane pred izbore, reforma plaća radila se u neobjektivnom roku, bez mogućnosti da se dugoročno i pravično odrede odnosi plaća u državnim i javnim službama. Ovakve reforme, upozorio je, ne rade se svako malo, što premijer dobro zna. Jedino što je njima bilo bitno jest da se HDZ zadrži na vlasti, poručio je Kroflin, uz napomenu kako premijer voli kontrolu, od sindikata traži poslušnost, "no kod ova tri sindikata niti ima poslušnost, niti može uspostaviti kontrolu i to premijera čini nervoznim".
Stipić se pak obrušio na ministra Fuchsa izjavom kako ga se za 20 godina nitko neće sjećati, unatoč "lijepom broju godina provedenih u Ministarstvu" te da će nakon njega živjeti ‘fuchsica‘ kao opomena na nerazumnu i lošu odluku, odnosno na naknadu za miniranje štrajka".
Govoreći o podatku o 27 škola u kojima zbog štrajka nije bilo moguće organizirati nacionalne ispite, Stipić je rekao kako krivnju za to što djeca nisu pisala ispite snosi Ministarstvo koje nije bilo u stanju provesti organizaciju.
Podsjetimo, Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Sindikat znanosti i visokog obrazovanja od Vlade traže ispunjenje pet zahtjeva: podizanje osnovice za deset posto, linearni rast koeficijenata za osam posto ili – do korekcije koeficijenata – uvođenje dodatka za prosvjetne djelatnike. Traže i odgodu reforme strukovnih škola te izuzimanje djelatnika u obrazovanju i znanosti od ocjenjivanja.
Komentari