LOV NA NEPRIJAVLJENE MILIJUNE

OBRAČUN POREZNE Slijedi udar na 20 najvećih milijunaša u inozemstvu

 Dragan Matić/CROPIX

Središnji ured Porezne uprave zatražio je nadopunu podataka od poreznih tijela pojedinih europskih zemalja, među kojima su i Italija i Njemačka, o štednji hrvatskih građana u tamošnjim bankama.

Kako doznajemo u Ministarstvu financija, zahtjev za nadopunom podataka o hrvatskim štedišama u inozemstvu upućen je nadležnim tijelima u Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji, te u još nekoliko europskih država. Zahtjevi su poslani tamošnjim nadležnim tijelima za razmjenu podataka o štedišama, a odnose se na dvadesetak najvećih hrvatskih štediša u bankama u tim državama.

Naime, podaci koji su iz tih zemalja stigli u Zagreb u nekim su dijelovima, otkriva naš sugovornik, bili nepotpuni. Tako su, primjerice, nedostajale informacije o adresama štediša i datumu njihova rođenja, pa čak i o bankama u kojima hrvatski državljani imaju otvorene račune. Svi su ti podaci, ističe naš sugovornik, propisani kao sastavni dio razmjene podataka i pitanja o njima tiskana su na propisanim obrascima. Unatoč tome, iz dijela europskih zemalja nisu ih poslali. Stoga su se u Ministarstvu financija, kako bi izbjegli eventualne greške, odlučili zatražiti nadopunu podataka.

Nedostatni podaci

Izostanak tih podataka u Zagrebu su uočili tijekom analize i obrade podataka koje su dosad dobili u međunarodnoj razmjeni podataka o štednji. To ih je, kaže naš sugovornik, iznenadilo, jer se radi o propisanim podacima koji se razmjenjuju i koje je hrvatska strana, u sklopu međunarodne razmjene podataka, poslala o strancima koji štede u hrvatskim bankama.

Računi s milijardu kuna

- Zbog toga tražimo nadopunu podataka za dvadesetak najvećih hrvatskih štediša u inozemstvu - ističe naš sugovornik.

O iznosima o kojima se tu radi, kao ni o imenima štediša, naš sugovornik nije želio govoriti. Ipak, prema prvim podacima iz razmjene podataka o hrvatskim štedišama u inozemstvu, s kraja prošle godine, Hrvatima su, čini se, za štednju najzanimljivije banke u Italiji i Njemačkoj, dakle zemljama koje su, prema tvrdnjama iz Ministarstva financija, dostavile nepotpune podatke o hrvatskim štedišama. Tako Hrvati, pokazuju preliminarni podaci, u talijanskim bankama drže oko 400 milijuna eura, a u njemačkim više od 200 milijuna eura.

Inače, na račune u banke u 19 zemalja iz kojih su u Zagreb krajem prošle godine stigli podaci Hrvati su, prema prvim podacima, ‘pospremili’ oko milijardu eura, a kamate koje su na tu štednju ostvarili iznose oko 22 milijuna eura. Ovdje, međutim, nedostaju podaci za Austriju i Švicarsku, zemlje čije su se banke dosad pokazale najatraktivnijima za hrvatske štediše, pa su i stvarni podaci o hrvatskoj štednji u inozemstvu vjerojatno višestruko veći.

Bitka s utajama

Sama razmjena podataka o štednji za hrvatsku stranu nije bitna samo radi mogućnosti oporezivanja kamata na štednju, koliko radi suzbijanja utaje poreza općenito. Poreznici će, naime, na temelju podataka dobivenih razmjenom i usporedbom sa stvarnim imovinskim stanjem štediša, što im omogućuju OIB i ostale baze podataka, procjenjivati koliko je koji štediša stvarno financijski ‘težak’, te mu eventualno razrezati porez koji mora uplatiti u državnu blagajnu. Dodajmo ovome kako je to dio svjetske akcije suzbijanja porezne evazije i pranja novca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:15