KARLOVČANIN U BORBI S INSTITUCIJAMA

OČAJNIČKA BORBA ZA SINA ‘Moje dijete dodijelili su majci koja je evidentirana zlostavljačica’

Dijete je htjelo sa mnom, a Centar ga je s majkom smjestio u sigurnu kuću, kaže Željko Čerimović
Karlovac, 220814.Zeljko Cerimovic je predsjednik karlovacke podruznice Udruge za ravnopravno roditeljstvo koji su organizatori peticije protiv karlocvacko Centra za socijslnu skrb; u udruzi se okupljaju ocevi, ali i majke koji smatraju da su diskriminirani nakon brakorazvodnih parnica. On vlastitog sina, kaze, nije vidio 9 mjeseci.Foto: Mario Pusic / Cropix
 Mario Pušić / Cropix

Zašto mi ne daju da vidim dijete? Centar za socijalnu skrb Karlovac s majkom, evidentiranom zlostavljačicom, smjestio ga je u sigurnu kuću i devet mjeseci nisam ga vidio. Samo to tražim, dajte mi da ga vidim - molio je Željko Čerimović socijalne radnike.

Karlovčanin traga za sinčićem nakon što je supruga s kojom je u zavadi odvela dijete. Institucije su stale na njezinu stranu, iako su, kaže on, svi argumenti na njegovoj. Smatra se diskriminiranim roditeljem pa je dvadesetak takvih roditelja okupio u podružnicu Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo.

Nije imao za šopinge

Veliku buru izazvali su najavom peticije protiv socijalnih radnica iz karlovačkog Centra za socijalnu skrb koje, među ostalim, optužuju za krivotvorenja dokumentacije, nestručnost, neravnopravnost, diskriminaciju, nepoštivanje volje djece i nepoštivanje Konvencije o pravima djece.

- Odrastao sam uz oca zlostavljača, a sada su institucije moje dijete dodijelile majci zlostavljačici, iako se ono samo izjasnilo da želi živjeti sa mnom. A ja sam bespomoćan - kaže Čerimović. Priča počinje 2006. Tada profesionalni vojnik Željko oženio se s djevojkom Alenkom i dobili su dijete. - Problemi su počeli prije tri godine. Iako nije imala stalan posao i ja sam uzdržavao obitelj, Alenka se počela žaliti da premalo pridonosim pa je govorila da muževi njenih prijateljica njima financiraju skupe šopinge i počela s njima izlaziti. Nezadovoljstvo je bilo sve naglašenije i pretvorilo se u uvrede te, na kraju, i fizičko zlostavljanje. Trpio sam sve radi djeteta. U lipnju 2012. pokušala me ubosti nožem. Uvjetno je osuđena zbog nasilja u obitelji, čak je bila dobila i zabranu približavanja, a dijete i ja sklonili smo se kod moje majke - kaže Čerimović.

Prazan stan

Nakon nekog vremena je popustio i opet počeo živjeti s Alenkom, ali ubrzo su opet počele svađe.

- Usprkos svemu te čak sedam prekršajnih prijava koje su išle protiv supruge, ali i djetetovoj želji da živi sa mnom, u kalovačkom Centru su smatrali da je majka bolje rješenje za dijete jer sam ja bivši vojnik koji je prošao rat - kaže.

U rješenju Centra navodi se da otac producira profil koji ukazuje na mogućnost poteškoća iz kruga problema ličnosti koje ukazuju na mogućnost teškoće prilagodbe na svakodnevne situacije, a majka mogućnost promjene raspoloženja, od kontrole do ljutnje, ali smatraju da majka više uviđa važnost obavljanja školskih obveza i učenja. Inače, dijete je majku opisalo kao onu koja viče i požuruje, a oca kao strpljivijeg.

- Ali ništa nije bilo bitno. Došao sam lani 24. listopada oko 15 sati kući i njih više nije bilo. Ni njihovih stvari, ni dokumenata. Otišao sam u Centar, poslali su me da pitam na policiji, a tamo su mi rekli da mi je dijete dobro - kaže.

Borba za pravdu

- U školi me učiteljica pitala zašto je dijete prekinulo sa školovanjem. Tako je počela moja agonija. Preko Centra su mi konačno dozvolili da ga čujem, kažu da nemaju financijskih sredstava osigurati mi da ga vidim. Ne znam hoće li i gdje krenuti u školu, ne znam ništa. Upoznao sam sa slučajem sve relevantne institucije, ali nitko ne reagira - kaže Čerimović i dodaje da će se nastaviti boriti za pravdu.

NE ŽELE O SLUČAJU Centar: Prestanite blatiti našu struku

Na optužbe Željka Čerimovića iz Centra za socijalnu skrb reagirali su prilično nervozno. Ravnateljica Višnja Malinar zaključila je da se radi o blaćenju njihove plemenite struke, i to zato što se pojedincima dopušta zloporaba javnog prostora za privatne ratove.

Ona zaključuje da je za kontrolu njihova rada zaduženo Ministarstvo socijalne politike, pa smatraju bespredmetnim da neovlaštene osobe sude i pozivaju na linč protiv djelatnika koji svoj posao rade u skladu sa zakonskim ovlastima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 09:51