Ništa nam ne ukazuje na to da MORH zna što mladi žele i misle. I kao da ih nije ni briga. Gotovo 90 posto mladih izjasnilo se da osobno ne žele služiti vojni rok iako smatraju da bi on dobrodošao društvu - upozorio je predsjednik Mreže mladih Hrvatske Josip Miličević na okruglom stolu u Saboru u organizaciji Možemo! i Ivane Kekin pod naslovom "Vojni rok u 21. stoljeću: opravdanost, izazovi i alternative".
Priziv savjesti
Nije se odazvao nitko iz MORH-a, a ignorirala ga je i oporba. Tema je stavljena na stol s ciljem poticanja rasprave o obveznom vojnom roku, najavljenom za 1. siječnja u kontekstu suvremenih sigurnosnih izazova. A rasprava je otvorila gomilu pitanja: od toga zašto MORH škrto informira javnost i drži u tajnosti tako važnu javnu stvar, kakav model služenja vojnog roka Hrvatska želi i treba, je li zakonski dopustivo raditi razliku između vojnog i civilnog služenja roka, kao i između muškaraca i žena.
PROČITAJTE VIŠE Bivša ministrica obrane ogorčena: ‘Pa to je suludo, kakve su to ideje s našom vojskom!? To je sve Milanović zakuhao‘
Miličević je uvodno izložio podatke koji su se, kako je naglasio, dosad mogli javno iščitati: Vlada kani uvesti model obaveznog vojnog roka od 40 radnih dana koji bi trebao obuhvatiti oko 18.000 mladih godišnje, MORH je najavio da će motivirati mlade na služenje vojnog roka i demotivirati ih od priziva savjesti, vojnici će biti plaćeni oko tisuću eura i jamči im se čuvanje radnog mjesta, a poslodavcima naknada, iako se ne zna u kojem iznosu, a ne zna se hoće li to pravo vrijediti i za civilno služenje. Izmjena Zakona o obrani još nema u proceduri.
- Vidi se prepucavanje Vlade i Ureda predsjednika u oblikovanju modela. Oko civilnog služenja se malo zna, ono je prepušteno jedinicama lokalne samouprave. Civilno je, za razliku od vojnog, dulje, trajalo bi dva i pol mjeseca pa se postavlja pitanje je li to u skladu s Ustavom - rekao je Miličević.
Vojni analitičar Igor Tabak sažeo je politiku hrvatskih vlada u zadnjih 30 godina oko ročnog sustava koje su donijele kaos stalnom promjenom strategija. Politika dragovoljnog služenja pala je na 300 do 500 zainteresiranih godišnje, nikad nije privukla više od 1100, a profesionalnoj vojsci treba godišnje 900 ljudi.
- Dragovoljno služenje u ozbiljnim državama je promišljeno, u Hrvatskoj se tretira kao hobi, da se klinci igraju vojske. Ako idemo uvoditi vojni rok, treba nam sustav koji bi ga računao kao služenje vojne obveze - poručio je Tabak i utvrdio da od generacije 2007. koju bi obuhvatio vojni rok ima oko 41 tisuću mladih, od kojih 21 tisuća mladića - "žene mogu biti direktorice, ali ne i služiti vojni rok, osim ako to posebno ne zažale.
Treba imati na umu da zbog sjedalačke kulture nisu svi zdravstveno sposobni, polovica ih nije, što znači da broj potencijalnih vojnika pada na 10.000". Upozorio je da sadašnji rat u Ukrajini pokazuje da se ona rukama i nogama bori da mladi u dobi od 18 do 24 godine ne budu blizu fronta jer su u fertilnoj dobi, a zemlja ima demografskih problema, a Hrvatska je u jednako neveseloj situaciji.
PROČITAJTE VIŠE Ovo je najopasniji dio Trumpovog plana za Ukrajinu!
Odnosi se na sve
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra da je previše toga oko vojnog roka tajno, ne vidi kako je moguće ne uključiti u raspravu one kojih se ta obaveza tiče. - Ovo je pravna, ljudsko-pravaška, ali i emotivna tema, kod nas više nego u drugim europskim državama zbog ratnog iskustva - rekla je i naglasila da su mnoge stvari još nejasne, poput odgode, kakva je postojala u JNA. Načelno je pojasnila da se vojna obaveza odnosi na sve građane, neovisno o spolu, i da razlikovanje po spolu ustavno ne može proći.
Podsjetila je da je pred Ustavnim sudom od 2022. zahtjev za ocjenu ustavnosti upravo s tim pitanjem. I priziv savjesti je, tumači pučka pravobraniteljica, ustavna obaveza, ne može se izbjeći bez promjene Ustava. Prema postojećoj praksi Europskog suda za ljudska prava, dopušteno je uvećanje za 1,5 put civilnog služenja u odnosu na vojno. Priziv savjesti, jednako kao i u slučaju obavljanja pobačaja, nije apsolutno pravo, već se može ograničiti, a dokazivanje ozbiljnosti će biti presudno.
Profesorica političke geografije i geopolitike Marta Zorko izdvojila je tri ključna pitanja; strateški dokument sigurnosti koji se ne može donositi na silu, sam koncept sigurnosti i sve veća militarizacija bez senzibilizacije javnosti koja potiče trend nesigurnosti. Sandra Benčić kaže da se vojni rok ne smije uvoditi ad hoc, šokirana je time da je Možemo! jedina stranka koja to dovodi u pitanje.
To da Vlada ide na treću varijantu, a nije se potrudila ojačati profesionalnu vojsku i dobrovoljno služenje, smatra iracionalnim, jer obavezni vojni rok "nije adekvatan odgovor na sigurnosne rizike". Možemo! zagovara jačanje profesionalne vojske i dobrovoljnog vojnog roka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....