Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu, dobila je u ponedjeljak navečer, nakon saslušanja, potporu Odbora za proračunski nadzor Europskog parlamenta za mjesto člana Europskog revizorskog suda u Luxembourgu.
Maletić je za tu funkciju nominirala hrvatska Vlada, a nakon potpore spomenutog odbora o preporuci će glasati na plenarnom zasjedanju Europski parlament. Nakon što se o kandidaturi izjasni Europski parlament, člana Europskog revizorskog suda potvrđuju još države članice u Vijeću. Pritom stav Europskog parlamenta nije pravno obvezujući za Vijeće, ali je rijetkost da netko bude imenovan bez potpore Parlamenta.
Iako se očekivalo da će Maletić bez problema dobiti potporu u parlamentarnom odboru i u Europskom parlamentu, s obzirom na njezino iskustvo i po pitanju europskih fondova i funkcioniranja EU institucija, to nije prošlo tako glatko. Činilo se da zastupnike manje zanima njezina sposobnost, a više ideologija, pa su i pitanja bila drugačija kada su dolazila iz redova Socijalista i demokrata od onih iz redova EPP-ovih zastupnika, kojima pripada Maletić.
Postavljeno joj je i pitanje zašto je glasala protiv Istanbulske konvencije. Odgovorila je da se protivi svakom nasilju prema ženama, da se protiv toga treba boriti i zakonski i institucionalno, a ono što njoj nije bilo prihvatljivo jest to što je u Istanbulskoj konvenciji korištena definicija roda različita od međunarodno prihvaćene definicije. Na pitanje kako bi se postavila u slučaju nepravilnosti za koje bi bila odgovorna hrvatska Vlada i pitanje o nepristranosti, s obzirom da je bila stranački aktivna, ona je najavila da će odmah napustiti sve političke funkcije, između ostalih i mjesto potpredsjednice HDZ-a, a bilo kakve nepravilnosti, pa i one za koje je odgorna hrvatska Vlada, prijavila bi OLAF-u, tijelu EU za borbu protiv prijevara.
Na kraju je Maletić prošla s ne tako velikom razlikom u glasovima. No, drugi kandidat koji je u ponedjeljak saslušan, potpredsjednik rumunjske vlade Viorel Stefan, nije dobio potrebnu potporu odbora.
- Jako sam sretna i zadovoljna da su me kolege potvrdili i sada trebamo vidjeti glasovanje na plenarnoj sjednici. Ako prođe i to, onda će ići na Vijeće. Ja sam u svojim odgovorima, i pisanim i usmenim, rekla da bez potpore Parlamenta ne bih htjela nastaviti s postupkom i predložila bih Vladi da predloži novog kandidata i zato mi je drago što je ovo prošlo - rekla je Maletić nakon glasanja.
Ona će, nakon što preuzme funkciju u spomenutom Sudu, zamijeniti Nevena Metesa, koji je bio prvi hrvatski član tog suda u mandatu od šest godina.
Njegovo saslušanje u Europskom parlamentu prije šest godina nije prošlo slavno. Njega je najprije odbio Odbor za proračunski nadzor, a potom i Europski parlament. No, iako je bio obećao da će se povući ako ne dobije potporu, on to nije učinio. Hrvatska vlada je inzistirala i Vijeće EU je na kraju, bez potpore Europskog parlamenta, imenovalo Matesa kao hrvatskog člana Europskog revizorskog suda.
Europski revizorski sud je tijelo EU koje radi vanjsku reviziju korištenja sredstava iz EU proračuna. Rade i izvješća o učinkovitosti pojedinih programa, ali i reviziju projekata. To nije klasični sud jer nema pravnu moć nametanja kazni. Ali nalazi suda mogu poslužiti i za istrage OLAF-a ili državnih tijela ukoliko uoče slučajeve korupcije. I ovaj sud djeluje neovisno od drugih tijela EU.
Revizorski sud je smješten u Luxemborugu i u njemu radi blizu 1000 ljudi. Formalno, svaka država članica EU ima i jednog člana Revizorskog suda. Oni ne moraju biti suci, ali moraju poznavati dobro financije. Osnovna bruto plaća člana Revizorskog suda je blizu 22 tisuća eura mjesečno. Kada se od toga oduzmu porezi, ali i dodaju razni dodaci, ovisno o obiteljskim okolnostima i drugim kriterijima, plaća se kreće oko 20 tisuća eura.
Plaća je slična kao i ona članova Europske komisije, a mandat je čak i duži.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....