Odbor za Ustav: Jandroković nije prešao svoje ovlasti kada je Milanovića tražio da dopuni odluku

Saborski Odbor za Ustav i Poslovnik zaključio je u četvrtak da predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nije prešao svoje ovlasti kada je od predsjednika Republike, s obzirom na uočene nedostatke, zatražio da dopuni svoju odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda RH.

Odbor za Ustav i Poslovnik je taj zaključak donio većinom glasova, šest 'za, četiri protiv i jednim suzdržanim.

Predsjednik Sabora Jandroković u srijedu je, pozivajući se na članak 170. Poslovnika, zatražio od predsjednika Zorana Milanovića da dopuni svoju odluku. Naime, po tom članku, ako predsjednik Sabora ustanovi da prijedlog akta podnijet Saboru nije sastavljen u skladu s Poslovnikom, zatražit će od predlagatelja da u roku od 15 dana otkloni nedostatke, u protivnom će se smatrati da prijedlog nije podnesen Saboru.

Predsjednik saborskog Odbora Dražen Bošnjaković (HDZ) ističe da je Jandroković u tom predmetu primijenio članak 170. i nije odbacio prijedlog za uvrštenje u dnevni red, nego dao rok od 15 dana da se dopuni potrebnim prilozima koji će omogućiti da uđe u dnevni red.

SDP-ov Arsen Bauk ocijenio je, pak, da predsjednik Sabora Jandroković nije postupio u skladu s Poslovnikom.

Akt koji je podnio Zoran Milanović sadrži sve što treba imati akt koji donosi Sabor, kazao je Bauk, i poručio kako ne misli da predsjednik Sabora „treba svoje noći provoditi besano listajući sve dokumente koji dođu u Sabor i utvrđivati jesu li u skladu s Ustavom ili zakonima“.

"Nastavi li se intencija predsjednika Sabora da diskrecijski vraća akte na doradu", dodao je Bauk, "time će se malo suspendirati demokraciju i dati predsjedniku Sabora faraonske ovlasti koje nikad nije imao“.

Predložio je i što je u konkretnom slučaju trebalo napraviti. Smatra da je Jandroković točku trebao uvrstiti u dnevni red, a ako postoji dvojba, kaže Bauk, onda je Odbor za zakonodavstvo, nakon rasprave trebao utvrditi da prijedlog nije u skladu sa Zakonom o sudovima, a ne da predsjednik Sabora „u tišini, diskrecijski, pod okriljem noći“ vraća prijedlog predsjedniku.

S njegovim se razmišljanjem slaže Peđa Grbin (SDP). Predsjednik Sabora na sebe preuzima odluku hoće li nešto uopće pripustiti u saborsku raspravu ili neće, on postaje i Sabor i Ustavni sud u jednome, to nije bila intencija članka 170, rekao je Grbin.

Kaže i kako se u zahtjevu koji se upućuje podnositelju mora točno navesti što povrijeđeno, a u dopisu koji je Jandroković uputio Milanoviću, to nije slučaj, navedeno je samo da je Poslovnik povrijeđen, ne gdje i na koji način.

Tomislav Tomašević (ZLB) Jandrokovićev postupak naziva „dosta problematičnim presedanom“, smatra da je prekršio je Poslovnik, i da na nije na njemu da utvrđuje je li akt u skladu sa zakonom o sudovima.

Postupak predsjednika Sabora 'brane' HDZ-ovi Branko Bačić i Marija Jelkovac.

Kada je vratio predmet na doradu, predsjednik Sabora nije ulazio u meritum stvari, nego je smatrajući da postoje formalni nedostaci, zatražio doradu; da je to došlo na Odbor za zakonodavstvo, on nema mogućnost vratiti to na doradu iz formalnih razloga, objasnila je Jelkovac.

Predsjednik Sabora apsolutno nije prekršio Poslovnik utvrđujući da predložena odluka nije utemeljena na zakonu, naglasio je Bačić i otvorio još jednu temu.

Konstatirao je, naime, da se po prvi put raspravlja o povredi Poslovnika (u toj je formi Bauk inicirao raspravu) koja se dogodila izvan rasprave u Saboru, odnosno na plenarnoj sjednici. „Na ovaj način Bauk je dobio svojevrsni ekskluzivitet“, primijetio je Bačić.

I vanjski članovi Odbora različito su gledali na Jandrokovićev postupak.

To što se predsjednik Sabora pozvao na članak 170. jedino je što je mogao s formalno-pravne strane, smisao te odredbe je da onemogući da u proceduru ulazi ono što je protivno Poslovniku i drugim pravnim propisima, rekao je profesor Ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku Mato Palić.

Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, pak, ističe da prethodna ocjena ustavnosti predsjednika Sabora nije nigdje predviđena. To bi značilo da on prethodno ocjenjuje ustavnost akta koji treba uputiti u proceduru, a za to nema ovlasti, kazao je, držeći da je ovdje akt trebalo uputiti dalje i da Sabor na plenarnoj sjednici odluči kakav je prijedlog došao te ga prihvatiti, odnosno odbiti.