HOĆE LI SE HRVATSKO ZDRAVSTVO UISTINU REFORMIRATI?

Odgođen izlazak HZZO-a iz riznice, borba protiv listi čekanja od 2015.

U Vladi pripremaju papire za konačno rješavanje pitanja HZZO-a i proračuna koje traje mjesecima. Ministar Varga je to označio kao ključnu reformu sustava
 Goran Mehkek / CROPIX

Zdravstvo ipak izlazi iz državne riznice u siječnju iduće godine, a ne u listopadu, kako se govorilo do prije mjesec dana. Potvrdio je to pomoćnik ministra zdravlja Davor Katavić, naglasivši da je to vrijeme najjednostavnije za provedbu tog velikog posla jer počinje nova fiskalna godina. Ostvari li se ova namjera, bit će to završetak još jedne zdravstvene trakavice.

Plaćanje računa

Naime, čini se da usred godine ipak nije vrijeme za tako velike zahvate u proračunu, što se pokazalo i ovih dana kada su kliničke bolnice trebale dobiti oko 900 milijuna kuna iz sanacije za plaćanje pristiglih računa, ali je u proračunu očito zaškripilo na nekoj drugoj stavci pa je zdravstvo ostalo kratkih rukava.

O tome što je bolje za zdravstvo, ostanak u riznici ili izlaz iz velikog lonca iz kojeg se krpaju troškovi po potrebi, godinama se polemizira i u stručnim krugovima i u javnosti. Argumente imaju i protivnici i zagovornici, a koalicijska Vlada tvrdila je još u Planu 21 da joj je to jedan od prioriteta. Izlaz zdravstva iz državnog proračuna bio je planiran za početak iduće godine, s obrazloženjem da će se tako povećati kvaliteta upravljanja kunama koje su namijenjene zdravstvo.

Zakonska sredstva

Direktorica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec kaže da zdravstveni sustav sigurno može funkcionirati bez gubitaka i sanacija ako dobije sredstva koja su mu zakonima namijenjena.

- Jamčim da bi se u tom slučaju povećala kvaliteta usluga i smanjile liste čekanja, za što nam je potrebno 20,6 milijardi kuna godišnje - kaže Tatjana Prenđa Trupec.

Premda se početkom lipnja pojavila priča da bi se izlaz iz riznice mogao dogoditi već u srpnju, rok je ubrzo pomaknut na listopad, a neki su tvrdili da do toga uopće neće ni doći dok je Hrvatska pod pritiskom kontrole prekomjernog deficita.

No, Katavić tvrdi da se i dalje sve priprema za taj korak, ali da je ipak bolje, među ostalim i zbog novih ugovora sa zdravstvenim ustanovama, da to bude od početka siječnja, a ne od listopada.

Zbog toga će se do rujna pripremiti zakoni koje treba promijeniti za početak izdvajanja, a također i odlučiti o modelu po kojem će se to učiniti, odnosno kako će se riješiti dugovi bez sanacija idućih godina koji su, primjerice, nastali u ovoj godini.

Prije svega to znači osigurati mehanizme po kojima će se iz državnog proračuna u izvanproračunski HZZO izdvajati sve ono što mu pripada. Vjerojatno će se puno više znati o mogućim modelima izlaska zdravsta iz riznice nakon razgovora o rebalansu proračuna koje će ostali ministri imati s ministrom financija Borisom Lalovcem.

Sanacija bolnica

Naime, za prva tri mjeseca ove godine opet su se pojavili dugovi bolnica, i to u iznosu od oko 400 milijuna kuna, što znači da do kraja godine valja očekivati manjak od oko 1,7 milijardi, a dodatna rupa bit će i gubitak 600 milijuna kuna na stavci lijekova na recept.

No, zasad je sanacija jedini način da bolnice podmire troškove plaća i da barem minimum ostane za liječenje pacijenata, što je u svim kalkulacijama jedina stavka na kojoj se predlažu uštede, dok ravnatelji ističu da su sve nabave smanjili na minimum i da prostora za uštede naprosto više nema.

No, da proračun “isporuči” zdravstvu sva sredstva koja mu po zakonu pripadaju, tog problema ne bi bilo. Dakle, po zakonskoj neizvršenoj obvezi to je tri milijarde kuna, a potreba sanacija je 3,2 milijarde za potrošene a neplaćene troškove zdravstva. Upravo je činjenica da dio obveza proračuna nikad ne stigne u zdravstvo problem koji se spominje kod odluke izlaska iz riznice.

Postoji opravdan strah da se te obveze neće izvršavati i u budućnosti te da bi pacijenti ostali na minimumu sredstava koja se prikupe iz doprinosa.

Naime, izračuni govore da bi zdravstvo, izdvoji li se 2015. iz riznice, trebalo uz 17,890 milijardi kuna od doprinosa dobiti i 3,8 milijardi od poreznih prihoda. Ukupno bi to bila 21 milijarda.

U HZZO-u i Ministarstvu vjeruju da bi se iz tih prihoda osim zdravstvene zaštite mogli plaćati i stari dugovi te do 2017. doći na nulu, odnosno zdravstvo bi moglo plaćati svoje troškove u zakonskom roku što, kaže Katavić, osigurava povoljnije cijene nabave i bolje planiranje usluga.

Napominje da će dio troškova koji su danas u proračunu zdravstva biti izdvojeni u posebne stavke državnog proračuna kao trošak od oko 2,2 milijarde kuna.

Jasna pravila

Izračuni govore da bi izlaskom iz riznice dio prihoda primjerice bolnicama bio veći, i to za više od milijardu kuna, a više bi dobila i primarna zdravstvena zaštita, bilo bi više novca za lijekove na recept...

No, sve to ovisi prije svega o tome hoće li i na koji način Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo financija naći zajednički jezik i odrediti jasna pravila budućeg funkcioniranja HZZO-a kao izvanproračunskog fonda.

Iz sredstava HZZO-a bili bi izuzeti

384 mil. kn - Hrvatski zavod za javno zdravstvo

64 mil. kn - Ministarstvo zdravlja

669 mil. kn - Hrvatski zavod za hitnu medicinu

102 mil. kn - Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

909 mil. kn - Naknade za porodiljski dopust

Toksikološke informacije

Naknade braniteljima

Pripravnički staž za medicinare

Ukupno 2,2 mlrd.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 07:55