ŽELI MIJENJATI ZAKON

Orepić: 'ZKP koči policiju'

 Damjan Tadić / CROPIX

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) jačamo položaj policije. Ona će dobiti veću samostalnost u provođenju izvida i određenih dokaznih radnji, što smatramo važnim alatima u borbi protiv kriminala. U ovome trenutku imamo nesrazmjer odgovornosti policije u odnosu na mogućnosti koje ima. ZKP ograničava policiju u njenim mogućnostima da samostalno obavlja posao za koji odgovara - rekao je u intervjuu Globusu ministar unutrarnjih poslova Vlaho Orepić najavljujući “osamostaljivanje” policije u odnosu na Državno odvjetništvo.

No, kako doznajemo od članova radne skupine koja priprema izmjene ZKP-a, nikakvih revolucinoranih promjena neće biti niti će se provesti ikakva zakonska intervencija koja bi bilo čime dovela u pitanje državnoodvjetničku istragu. Nekima u policiji smetaju odredbe prema kojima policija odmah, čim poduzme nešto što znači pokretanje izvida kaznenog djela, o tome mora obavijestiti Državno odvjetništvo. Ako tužitelj želi prisustvovati tim izvidima, policija mu to mora omogućiti. Ako u prikupljanju dokaza policija želi razgovarati s osobom koja je u pritvoru, za to mora tražiti odobrenje državnog odvjetnika.

Nadzor nad izvidima

Zakonske odredbe, kažu naši sugovornici, nisu najsretnije napisane i u praksi ponekad nije jasan odnos između policije i tužitelja.

- Prijedlog je da kod kaznenih djela za koja je zapriječena kazna zatvora do pet godina policija nema obavezu obavještavati državnog odvjetnika o pokretanju izvida niti radnjama koje poduzima, nego da ih može samostalno provoditi - kaže jedan od naših sugovornika. Drugi član radne grupe kaže da Državnom odvjetništvu mora ostati nadzor nad izvidima, kao i nad cijelom istragom. - Jedan od prigovora policije je da se na svakodnevno obavještavanje državnog odvjetnika o tome što rade gubi dosta energije, no rasprave o toj temi nisu dovele do zaključka da bi po tome pitanju trebalo išta bitno mijenjati - kaže naš sugovornik.

Nesreća u Ilici

Dodaje da je policija tijelo otkrivanja kaznenih djela i da je uvijek na njima obaveza podnošenja kaznene prijave ako smatraju da postoji kazneno djelo. Tako je, nastavlja, u nedavnom slučaju srpskog biznismena koji je pijan u Zagrebu izazvao prometnu nesreću i Audijem naletio na kolica u kojima je bila beba policija protiv vozača mogla podnijeti kaznenu prijavu. - Ako su smatrali da je to kazneno djelo, a ne prekršaj, mogli su podnijeti prijavu, pa makar je Državno odvjetništvo odbacilo - smatra naš sugovornik koji tvrdi da se ovakve dvojbene situacije neće riješiti zakonom.

Izmjena ZKP-a prema kojoj bi se ukinula jamčevina kao zamjena za pritvor u svim slučajevima osim ako postoji opasnost od bijega više nije izvjesna. Za ukidanje jamčevine zalagao se bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić tvrdeći da pogoduje bogatima da izbjegnu boravak iza rešetaka. Više od polovice članova radne skupine smatra, kako doznajemo, da ne treba dirati u institut jamstva i da ono treba ostati kao alternativa istražnom zatvoru u slučaju kada postoji opasnost od bijega, ali jednako tako i ako se pritvor određuje zbog opasnosti od ponavljanja djela i utjecaja na svjedoke. No, konačno rješenje ovisit će o ministru pravosuđa Anti Šprlji koji navodno još nije prelomio i rekao koji je njegov stav.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 04:25