Sad se već dvaput zaredom dogodilo da sam s prijateljicama birala poklon jednoj od nas, a na kraju nismo baš bile sigurne jesmo li dobro odabrale.
Prvo je bila rasprava o tome što uopće kupiti, a onda, kad smo poklon odabrale i predale, po reakciji nismo mogle baš najbolje procijeniti jesmo li pogodile, pa su se odmah čuli povici "Imamo račun, možeš zamijeniti" ili "Ima i u drugoj boji ako ti se ova ne sviđa".
Problem je obično u tome što ljudima bude neugodno reći da bi ga zamijenili, pa ga uglavnom zadrže iako unaprijed znaju da ga neće koristiti, što je čak i dosta razumljivo.
No u međuvremenu sam naletjela na jedan znanstveni rad o pogreškama koje ljudi čine prilikom darivanja te shvatila da je ovaj proces prilično kompleksan i da su mnoga moja shvaćanja o tome kako treba darivati fundamentalno pogrešna.
Bitno je koliko je koristan
Neke odgovore sam pronašla u radu američkog profesora Jeffa Galaka s Poslovne škole na Sveučilištu Tepper koji pojašnjava da postupak darivanja često pođe po krivu jer darivatelj i primatelj u pravilu na različite načine procjenjuju kvalitetu poklona.
Odnosno, darivatelj se većinom fokusira na sam čini darivanja dok osoba koja prima dar automatski procjenjuje koliko će joj poklon biti koristan tijekom posjedovanja, što obično zna za rezultat imati sasvim različite reakcije.
Istraživanja na kojima Galak temelji ove zaključke, naime, pokazala su da su darivatelji većinom pogrešno uvjereni da je bolje birati poželjne nego korisne darove. Pritom čine brojne pogreške - odabiru zabavne ili smiješne poklone koji će prilikom darivanja polučiti "wow" efekt, no u stvarnosti se nerijetko dogodi suprotno jer primatelj obično više cijeni poklon za koji zna da će ga moći iskoristiti.
Dalje su istraživanja pokazala i da primatelji više cijene poklone za koje su već ranije naznačili da ih žele (recimo, neki poklon s liste, ako je imaju) nego iznenađenja, iako će darivatelj vrlo vjerojatno prije posegnuti za ovih drugim.
Može pričekati na uživanje
I to je pogrešno i može dovesti do neželjenog efekta jednako kao i darivateljevo uvjerenje da treba odabrati dar koji će primatelj moći koristiti neposredno po otvaranju.
"No istraživanja pokazuju da darivatelji nemaju nikakav problem pričekati na uživanje u pomno odabranom poklonu. Ovo razmimoilaženje u stavovima posljedica je različitog shvaćanja toga što neki dar čini dobro odabranim", pojašnjava Galak.
Pogrešna je, pokazuju istraživanja, i pretpostavka da će darovana osoba više cijeniti konkretan, materijalni poklon od "eksperimentalnog".
"Takvi su pokloni u svakom slučaju praktičniji za darivatelja jer su konkretni i jer iziskuju instantnu reakciju osobe koja ih prima, no darivana osoba u pravilu nema problem s nematerijalnim poklonima poput ulaznica za neku utakmicu ili kazalište te će ih vrlo vjerojatno i više cijeniti, posebno ako je njezin ukus pogođen", pojašnjava Galak u svojem radu "Zašto je neke poklone dobro pokloniti, ali ne i dobiti".
Ne može objektivno procijeniti
Darivatelji su također skloni pogrešno misliti da će osoba kojoj poklanjaju posebno cijeniti trud i vrijeme uloženo u odabir poklona. To je netočno, a istina je da osoba koja prima dar puno više pažnje posvećuje kvaliteti poklona, posebno jer uglavnom ne može objektivno procijeniti koliko se darivatelj trudio da bi osmislio "idealan dar".
"Temeljno se, dakle, prilikom odabira poklona usredotočiti na pretpostavku koliko će pojedini poklon biti koristan osobi kojoj nešto poklanjamo umjesto toga kakav ćemo instantni efekt polučiti prilikom njegova raspakiravanja uživo. Kad odabirete dar, pokušajte se staviti u cipele onoga tko će ga primiti i procijeniti kakvu će vrijednost poklon imati za vašeg prijatelja jednom kad ga odmota", savjetuje ovaj profesor.
Imate pitanje za Veliku škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....