Otkriveno tko će privremeno voditi Vrhovni sud: ‘Imenujemo je zbog respekta prema Dobroniću, bila je njegov izbor‘

Dosadašnja zamjenica predsjednika Vrhovnog suda, sutkinja Gordana Jalšovečki, nakon smrti Radovana Dobronića bit će vršiteljica dužnosti predsjednika tog suda. Poslove sudske uprave na Vrhovnom sudu Jalšovečki će obavljati do izbora novog predsjednika tog suda.

To je na hitnoj sjednici u ponedjeljak odlučilo Državno sudbeno vijeće (DSV).

Jalšovečki je sutkinja Građanskog odjela Vrhovnog suda iza koje je 35 godina sudačkog staža, od čega posljednjih 15 godina na Vrhovnom sudu.

Predsjednik DSV-a Darko Milković, također sudac Vrhovnog suda, novinarima je izjavio da se sutkinja Jalšovečki nema namjeru kandidirati za predsjednicu Vrhovnog suda, pa je DSV imenovanjem za vršiteljicu dužnosti predsjednice nije stavio u povoljniji položaj u odnosu na druge kandidate koji se odluče natjecati za tu dužnost. Dodao je kako je DSV sutkinju Jalšovečki imenovao v.d. predsjednicom Vrhovnog suda "iz respekta prema preminulom predsjedniku Radovanu Dobroniću jer je ona bila njegov izbor za zamjenicu predsjednika Vrhovnog suda".

Milković je objasnio i korake koji će slijediti u proceduri izbora novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda.

"DSV ima rok od 30 dana za objavu javnog poziva svim zainteresiranim kandidatima. Kandidati će imati sljedeći rok od 30 dana u kojem se mogu javiti. Nakon što DSV provjeri prijave, dostavljamo ih predsjedniku Republike Hrvatske koji će potom o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora", rekao je Milković.

Nakon mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe o kandidatima koji se prijave na javni poziv, predsjednik Zoran Milanović Saboru predlaže onoga koga ocijeni najprikladnijim za dužnost predsjednika Vrhovnog suda. Sabor zatim glasuje o njegovu prijedlogu, a kandidat se smatra imenovanim ako dobije natpolovičnu većinu svih zastupnika u Saboru, najmanje 76 glasova.

Radovana Dobronića je, podsjetimo, u listopadu 2021. Sabor potvrdio visokim konsenzusom - za njega je glasalo 120 zastupnika svih političkih opcija, a tri su zastupnika bila protiv.

Iz Milkovićeve izjave je jasno da će javni poziv za izbor Dobronićeva nasljednika DSV raspisati tijekom mjesec dana, najkasnije do 11. travnja, ali predsjednik DSV-a nije preciznije naznačio kada bi to moglo biti.

Predsjednik Republike Zoran Milanović će po drugi put dobiti priliku predložiti Saboru čelnu osobu sudbene vlasti u Hrvatskoj. Prvi put, podsjetimo, nije prošlo bez tenzija i oštre političke polemike. Kad se 2021. birao predsjednik Vrhovnog suda, koji je na toj poziciji naslijedio Đuru Sessu, Milanović je prvotno predložio profesoricu Zlatu Đurđević sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta. Međutim, Đurđević se nije bila prijavila na javni poziv koji je raspisao DSV pa je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbio Milanovićev prijedlog uvrstiti na dnevni red Sabora, uz tvrdnju da bi to bilo kršenje propisane procedure. Nakon oštre polemike između Markova trga i predsjednika Milanovića, DSV je poništio prvi javni poziv i raspisao novi. Na njega se, uz ostale kandidate, javio Radovan Dobronić koji se na prvom, poništenom, javnom pozivu nije nat​jecao.

Kako bi se izbjegli moguća blokada procesa izbora predsjednika Vrhovnog suda i odugovlačenje, Sabor je nakon te epizode u Zakon o sudovima unio izmjene. Na njih je u ponedjeljak podsjetio predsjednik DSV-a Darko Milković.

"Novina je u odnosu na prijašnji Zakon o DSV-u to što je propisan rok od 15 dana u kojem predsjednik Republike ima predložiti svojeg kandidata. Ako ga on ne predloži u roku od 15 dana ili Sabor predloženog kandidata ne imenuje, DSV će poništiti taj javni poziv i u roku od osam dana objaviti novi", pojasnio je Milković.