Počeo je rat za digitalno tržište. S jedne strane su Hrvatska diskografska udruga, a s druge Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava i Hrvatska glazbena unija. Dvije strane ne uspijevaju se dogovoriti oko preraspodjele prihoda s glazbenih streaming servisa poput YouTubea ili Deezera koji bi mogao napustiti naše tržište.
Spor je počeo nakon što je HUZIP zatražio da se naknade izvođačima i autorima na streaming servisima počnu naplaćivati putem kolektivnog cjenika.
Na to su se na noge digli članovi HDU koji su sa streaming servisima već sklopili ugovore. HDU tvrdi da oni jedini mogu raspolagati fonogramima. Ističu da im HUZIP ugrožava opstanak, razvoj te svjetski model distribucije digitalnog glazbenog sadržaja.
Prijete povlačenjem fonograma prodanih streaming servisima, a tvrde da HUZIP i HGU ne rade u interesu glazbenika, nego u korist njihovih vodećih dužnosnika.
Svi žele dio kolača
- To je netočno. HGU i HUZIP imaju obvezu čuvati i štititi interese glazbenih izvođača te je u tu svrhu HUZIP s više od 6000 izvođača potpisao punomoć.
Svi mi želimo razvoj digitalnog tržišta, ali na način da svi zainteresirani dobiju svoj dio kolača - tvrdi Nikša Bratoš ispred HGU, koji ističe da je Vijeće stručnjaka pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo prihvatilo tarifu HUZIP-a po kojoj od svakog oblika digitalne ditribucije/eksploatacije glazbenog djela izvođači trebaju dobiti barem 25 posto.
- Većina diskografskih ugovora za glazbena izdanja, pogotovo ona nastala prije 1990., uopće ne sadržavaju pojam digitalne distribucije. Današnji model prodaje putem digitalnih servisa tada nije ni postojao. Uz to, znatno su smanjeni troškovi diskografa u odnosu na prijašnje poslovne modele, jer više nema distribucije fizičkih primjeraka, neprodanih primjeraka, trgovine, proizvodnje pojedinog primjerka...
Logično je da bi sada raspodjela i omjer u postocima trebali biti drugačiji, s obzirom na to da autori i izvođači ulažu jednako kao prije, a diskografi bitno manje.
Pravedna raspodjela
No, umjesto da se napravi novi model raspodjele prava, HDU je mimo našeg pristanka odlučio dati sve u distribuciju putem servisa Deezer, pritom se pozivajući na postojeće diskografske ugovore, koji kod nekih diskografa zaista pokrivaju i takav model prodaje glazbe, ali kod većine izdanja, i praktično svih izdanja nastalih prije 1990., taj oblik prodaje nije pravno pokriven - govori Bratoš, napominjući da bi prema HUZIP i HGU te Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo pravedna bila raspodjela po kojoj izvođačima treba pripasti ne manje od 25% tako prikupljenih prihoda.
- Diskografi imaju uređene odnose s izvođačima i svatko od njih, sukladno ugovornim odnosima, dobiva naknadu od streaminga za svoje snimke. Također, izvođači su pri sklapanju ugovora mogli birati žele li biti plaćeni odmah za odsvirani dio na određenoj snimci ili su mogli potpisati ugovore kojima su stekli i kasnija prava. Logično je pri tome da izvođači koji su potpisali ugovore i koji ostvaruju veće uspjehe, a čije se pjesme više preslušavaju, ostvaruju i veću naknadu. Insinuacija da izvođači nisu plaćeni plasirana je isključivo od dužnosnika HUZIP-a koji ne štite interese glazbenika, nego gledaju da prihodi njihove organizacije budu što veći - kaže Želimir Babogredac iz HDU, koji strahuje da bi Deezer zbog komplikacija koje im stvara HUZIP mogao početi razmišljati o napuštanju našeg tržišta, čime bi najviše bili oštećeni građani.
Zarada na tuđem radu
- Ako bi Deezer zbog mogućih tužbi napustio naše tržište, to bi značilo da priznaju da nisu poslovali legalno i da im je posao na legalan način neisplativ. A što se prava izvođača koje štitimo tiče, pitam vas, kako biste vi postupili da netko prodaje vaš rad i na njemu zarađuje, a vama ne želi dati ništa niti se oko bilo čega dogovoriti? - pita Bratoš.
Želimir Babogredac (Hrvatska diskografska udruga)
Po 200.000 kuna dobio je u prosjeku svaki hrvatski diskograf za 2014. godinu od streaming servisa. Radi se, složit ćete se, o smiješnom iznosu, pogotovo kada se on usporedi sa 33 milijuna kuna godišnje koliko dobivaju HUZIP i HGU. Od toga sebi ostave 12 milijuna kuna, a ostalo podjele na 6500 članova, a to su onda mrvice. Na primjer, Mišo Kovač je na 550 snimljenih pjesama za 2014. godinu dobio 14.000 kuna. Ja razumijem HUZIP i HGU. Oni trebaju naći neprijatelja da bi ostali na vlasti, jer im je članstvo nezadovoljno, pa su napali nas. Pazite, 6500 članova plaća godišnju članarinu od 40 eura, što je svota od 260.000 eura koji ostaju Paulu Sfeciju i uskoj ekipi oko njega.
Nikša Bratoš (Hrvatska glazbena unija)
HDU je odbio naš prijedlog da se naknade izvođačima i autorima na streaming servisima naplaćuju kolektivno putem predloženog cjenika jer je želio sačuvati svoju dosadašnju poziciju diskografa i svoje visoke postotke, koji su za ovaj oblik prodaje nerealni. HDU tvrdi da se radi o najobičnijoj ‘komadnoj’ prodaji, za koju on ima ugovor. No, ako korisnik ima mjesečnu pretplatu na osnovu koje sluša što god želi i kad želi, to onda nije komadna prodaja, nego paušalno plaćanje usluge slušanja glazbe. U svijetu već postoje i svijetli primjeri, poput vlasnika nekad najveće svjetske diskografske kompanije BMG, koji sad posluju po modelu da svojim izvođačima daju 50 do 70 posto od svih prava jer to smatraju pravednim i poštenim.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....