Ovo su institucije koje najviše ignoriraju pitanja građana o svom poslu: Predvodi ih dubrovačka vlast

Rekorder po upornosti u kršenju prava građana na pristup informacijama u prošloj je godini bila gradska vlast u Dubrovniku - navodi se uz ostalo u godišnjem izvješću za 2021. povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana objavljenom ovih dana.

Ured povjerenika u prošloj je godini, rješavajući žalbe građana, utvrdio da je u čak 20 slučajeva dubrovačka gradska vlast, kojoj je na čelu HDZ-ovac Mato Franković, potpuno ignorirala zahtjeve građana za informacije iz svoga djelokruga.

Drugi na listi najgorih zbog šutnje uprave je Državni inspektorat koji je u 11 slučajeva jednostavno ignorirao pitanja koja su mu upućena. Slijedi Beroševo Ministarstvo zdravstva koje je upite građana potpuno ignoriralo u 9 slučajeva, zatim Sveučilište Dubrovnik u 5 slučajeva, Hrvatska elektroprivreda također u 5 slučajeva, Katolički bogoslovni fakultet iz Splita u 5 slučajeva, Grad Zagreb u 4 slučaja, te Studentski centar Sveučilišta u Dubrovniku također u 4 slučaja.

Svi navedeni s liste najupornijih u šutnji uprave prema građanima pokazali su nevoljkost da daju tražene informacije i nakon što su se građani žalili povjereniku. Osam navedenih tijela javne vlasti nije u zakonskom roku odgovorilo ni povjereniku koji je od njih zatražio očitovanje o razlozima zbog kojih krše zakon. Povjerenik Pičuljan u godišnjem izviješću ističe da će najupornije u kršenju Zakona o pravu na pristup informacijama njegov ured podvrgnuti ciljanom nadzoru kako bi ih se natjeralo da prekinu s dosadašnjom praksom.

Antikorupcijski zakon

Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI) primjenjuje se od 2013., a povjerenik za informiranje koji nadzire i prati njegovu provedbu ističe da nakon 8 godina njegove primjene 5 posto tijela javne vlasti još nije imenovalo službenika za informiranje, osobu kojoj se građani mogu obratiti kad traže informacije i koja je zadužena za rješavanje njihovih zahtjeva.

Prema tome zakonu, koji spada u skupinu antikorupcijskih zakona jer mu je svrha osigurati što veću transparentnost rada tijela javne vlasti, građani mogu zatražiti podatke iz djelokruga tih tijela i nisu dužni navesti razloge zbog kojih podatke traže. Tijela javne vlasti dužna su im odgovoriti u zakonskom roku od 15 dana, a ako naiđu na ignoriranje ili odbijanje, građani se mogu žaliti povjereniku za informiranje.

Iznimno, tijelo javne vlasti im može odbiti dati informaciju koju traže ako ocijeni da ona predstavlja neki oblik tajne - osobni podatak zaštićen GDPR-om, poslovnu tajnu, informaciju od nacionalne sigurnosti i slično, ali odbijanje mora biti utemeljeno na zakonu.

Pičuljanovo izvješće za prošlu godinu, međutim, pokazuje da je u čak 57 posto slučajeva u kojima je tijelo javne vlasti uskratilo građanima traženu informaciju to odbijanje bilo protuzakonito.

U čak 59 posto slučajeva u kojima je kao razlog za uskratu informacije navedena zaštita osobnih podataka razlog odbijanja je, ističe u izvješću Pičuljan, bio protuzakonit. Gradska uprava Dubrovnika prednjači i po nezakonitom pozivanju na zaštitu osobnih podatka. Lani su u tri slučaja nezakonito uskratili tražene informacije koristeći kao izgovor zaštitu GDPR-a.

U 72 posto slučajeva u kojima je tijelo javne vlasti tijekom 2021. odbilo dati informaciju pozivajući se na poslovnu tajnu to je odbijanje bilo protuzakonito.

Omiljeni izgovor

Poslovna tajna i dalje je omiljeni izgovor koji HBOR koristi kad građanima uskraćuje informacije. Iako je u prethodnim godinama u više desetaka slučajeva povjerenik za informiranje utvrdio da HBOR zloupotrebljava taj izgovor, a njegove odluke potvrdio i Visoki upravni sud, HBOR je i lani u čak 8 novih slučajeva odbio građanima dati podatke pozivajući se na - poslovnu tajnu.

U prošloj su godini, ističe u izvješću Pičuljan, pravo građana na pristup informacijama u najvećoj mjeri poštivali Sabor i Ured predsjednika, na čije postupanje nije bilo ni jedne žalbe. U odnosu na Vladu u prošloj je godini primio šest žalbi, od čega je samo jedna koja se odnosila na Vladin ured za udruge i prihvaćena jer je bila riječ o šutnji uprave, a ostalih pet je odbijeno. Najgori u kršenju prava građana na pristup informacijama su državne agencije i zavodi, državne tvrtke te općine, gradovi i županije i lokalna poduzeća u njihovu vlasništvu.