OZBILJAN ALARM: 'Hrvatska se udaljava, a ne približava, od mogućnosti uvođenja eura i ulaska u eurozonu'

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u ponedjeljak su istaknuli da najnoviji podaci o razini proračunskog manjka i duga opće države u 2014. godini jasno pokazuju da su pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda izostali rezultati u fiskalnoj konsolidaciji i u gospodarskom rastu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, koji pokazuje da je proračunski deficit u 2014. godini iznosio 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države dosegao 85 posto BDP-a.

Iako je rast tih dvaju pokazatelja dijelom rezultat metodoloških usklađivanja, iz HGK ističu da je ipak u odnosu na prethodnu godinu, pri primjeni iste metodologije, zabilježen znatan porast - deficit je povećan za 1,2 milijarde kuna na 18,8 milijardi kuna, a dug za 13,4 milijarde kuna na 279,6 milijardi kuna.

"S obzirom na to, kao i na činjenicu da je europske zemlje prošle godine uglavnom obilježavao pad udjela deficita u BDP-u, može se zaključiti da Hrvatska nije bila uspješna u provedbi fiskalne konsolidacije. Pritom zabrinjava činjenica da se Hrvatska i po razini deficita i po razini duga opće države nalazi izvan okvira dozvoljenog Maastrichtskim kriterijima (3 i 60 posto BDP-a) te da se time udaljava, umjesto da se približava, mogućnosti uvođenja eura i ulaska u eurozonu. Odnosno, prema oba pokazatelja ulazimo u krug zemalja s utvrđenim prekomjernim proračunskim manjkom, što uključuje monitoring Europske komisije nad mjerama za njegovo uklanjanje", ocjenjuju iz HGK.

Dodaju kako je povećanju deficita proračuna opće države prošle godine za 0,3 posto u BDP-u pridonio i pad gospodarske aktivnosti.

"Očito je da fiskalna politika do sada nije uspjela pronaći prave odgovore na djelovanje gospodarske krize, odnosno nije uspjela dostatnim smanjenjem državne potrošnje otvoriti prostor za poticanje gospodarskog rasta, nego je puteve uravnoteženja proračuna pretežitim dijelom tražila u sprječavanju pada proračunskih prihoda, prebacujući velik dio tereta fiskalne konsolidacije na poslovne subjekte, stanovništvo i lokalnu državu", navode iz HGK.

Dodaju i da su izostale značajnije strukturne reforme koje bi omogućile održivo smanjenje proračunske potrošnje, kao i sinergijsko djelovanje fiskalne, monetarne, razvojne i strukturnih politika na unaprijed definiranim strateškim odrednicama pa je, stoga, izostala i promišljena proračunska politika temeljena na mjerama koje potiču gospodarski rast.

"U takvim se okolnostima Hrvatska pozicionirala kao zemlja s previsokim udjelom proračunske potrošnje u BDP-u (od 48 posto) u odnosu na zemlje sličnih karakteristika", kažu iz HGK te podsjećaju da je, prema podacima MMF-a, udio proračunskih rashoda opće države u BDP-u u zemljama srednje razine dohotka, među kojima je i Hrvatska, 2014. iznosio u prosjeku 31,7 posto, dakle znatno niže nego u Hrvatskoj.

Iz HGK naglašavaju i kako posebno zabrinjava izrazito brz rast duga opće države, koji je kumulirani izraz ostvarivanih proračunskih deficita. U 2014. je godini, u odnosu na prethodnu godinu, javni dug povećan za 13,4 milijardi kuna, "prijeteći da uskoro dosegne alarmantnih 90 posto BDP-a".

"Podaci DZS-a o razinama proračunskog manjka i duga opće države jasno pokazuju da su pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda izostali rezultati, kako u fiskalnoj konsolidaciji, tako i u gospodarskom rastu. Zato Hrvatska mora, ovaj put, čini se, i uz snažniji monitoring Europske komisije, pokrenuti neophodne strukturne reforme koje bi mogle omogućiti održivo troškovno rasterećenje poslovnih subjekata, povećati njihovu konkurentnost i time otvoriti put stabilnom.