ŠKOLA NA DALJINU

Pedagog za Jutarnji objasnio ključne razloge zašto online nastavi treba reći glasno - NE!

Usudio bih se reći da online nastava, osim nadarenih učenika, pogoduje jedino onima koji i u školi izbjegavaju školske obveze
Ilustracija, djeca na ulasku u školu
 Zeljko Puhovski/Cropix

Odluka o prelasku na online nastavu, zasad na samo dva dana i to nakon jesenskog odmora, zbog čega će svi učenici izbivati iz škola čitav idući tjedan, izazvala je niz negativnih reakcija roditelja i nastavnika. Dok roditelji djece nižeg školskog uzrasta negoduju zbog problema kako zbrinuti djecu u dva radna dana, u školama se pribojavaju kako je riječ o uvertiri u novi, dulji period virtualne nastave.

Pedagog-savjetnik iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša iz Samobora, Petar Smontara, podijelio je svoje razmišljanje zašto online nastavi treba reći 'ne'.

'Internet galaksija'

„Nastava na daljinu, osim prilagodbe nastavnih sadržaja i medija komuniciranja, zahtijeva prikladnu motivaciju učenika. Mnogi nastavnici imaju samo temeljne digitalne kompetencije i ne snalazi se u internet galaksiji, a učenici pak nisu dovoljno samostalni i nemaju kompetencije za upravljanje vlastitim vremenom. Ako se pritom podrazumijeva da taj oblik nastave podrazumijeva slanje nastavnih sadržaja učenicima koji ih onda obrađuju samostalno, onda zapravo uopće ne možemo govoriti o nastavi kao odgojno-obrazovnom procesu. U skladu s tim, kod učenika osnovnih škola roditelji preuzimaju ulogu nastavnika, a nezadovoljstvo raste s funkcijom dobi i nižim akademskim postignućima.

Nacionalna istraživanja ukazuju da učenici tijekom online nastave provode za računalom od pet do osam sati dnevno, preopterećeni su nastavnim sadržajima čije dijelove ne razumiju, povratnih informacija nema, a granice između radnog i slobodnog vremena i prostora nestaju. U prilog tome govori antipedagoško postupanje nekih nastavnika koji nastavne materijale šalju u petak navečer, a učeničke uratke očekuju do ponedjeljka ujutro.

Osim toga, gorući problem su psihičko zdravlje i socijalni razvoj učenika. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da na međunarodnoj razini svako peto dijete pati od emocionalnih poteškoća; kod nekih su one već na razini psihičkog poremećaja, a samo kod jednog od navedenih petero djece je taj problem prepoznat, a dijete uključeno u prikladni tretman.

Pogoršanje psihičkog stanja

Iz iskustva mogu reći da je kod takvih učenika došlo do pogoršanja psihičkog stanja, osobito kod onih koji imaju poteškoće s anksioznošću, opsesivno-kompulzivno ponašanje ili pate od depresije. Oni uglavnom imaju vanjski lokus kontrole – dakle, imaju osjećaj da vanjski događaji određuju njihov život i to izvan njihove moći i utjecaja. Možete zamisliti kako se tek osjećaju tijekom nastave online. Pritom ne treba zaboraviti ni na učenike s poteškoćama u razvoju kojima trom i rigidan školski sustav nije prilagođen ni uživo, a osobito ne online. Usudio bih se reći da online nastava, osim nadarenih učenika, pogoduje jedino onima koji i u školi pribjegavaju akademskoj prokrastinaciji (izbjegavanju školskih obveza) i kampanjskom učenju.

Sljedeći problem je i socijalni razvoj učenika, osobito adolescenata. Kvaliteta prijateljskih odnosa se pritom ne mijenja, ali su online konflikti učestaliji, a mirenje je teže. I za kraj, ono što je jednako važno, u stresnim i situacijama krize, da bi djeca razvila prikladne mehanizme sučeljavanja sa stresom i otpornost treba im barem jedna osoba – brižna, suosjećajna i stručna koja će ih razumjeti, bez obzira na to što im se u životu događa ili bez obzira na njihovo ponašanje. Pritom ne treba zaboraviti, nažalost, da je za mnoge učenike takva osoba dostupna jedino i samo u školi. Dakle, online nastavi rekao bih NE“, napisao je za Jutarnji pedagog.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 19:04