Pet najvećih bolnica bez natječaja sklopilo ugovore od 746,6 milijuna

KBC Sestre milosrdnice 2009. godine kupio je mikroskop za Kliniku za traumatologiju vrijedan 396.000 kuna. No, on se do danas ni jednom nije koristio jer u prošle četiri godine za njega nije nađena odgovarajuća prostorija.

KBC Osijek pak u državni proračun nije uplatio višegodišnje dugovanje od 283.000 kuna koje su zaradili prodajom stanova u svom vlasništvu, a morali su ga uplaćivati na rate. Zadnju su ratu platili za 2011., a za ostale su revizorima pismeno obećali kako će to učiniti kad budu imali novca.

U Kliničkom bolničkom centru Rijeka na zalihama je od 2010. ostalo potrošnog medicinskog materijala, lijekova i lož-ulja u vrijednosti 10,9 milijuna kuna. No, u planu nabave za iduću 2011. to se zanemarilo i naručivalo kao da zalihe ne postoje.

NAJVEĆA SANACIJA ZDRAVSTVA U POVIJESTI Vlada uzela kredit od 5 milijardi kuna da vrati dug bolnica

Ovo su samo neki od primjera rastrošnosti i lošeg upravljanja proračunskim sredstvima koje je Državna revizija otkrila u temeljitom češljanju poslovanja 25 bolnica i pet najvećih kliničkih bolničkih centara u zemlji te time potvrdila da su sve one “rupe bez dna”.

Bez unutarnje kontrole

Revizija je započela krajem prošle godine, završila u ožujku ove, a sveobuhvatni rezultati jučer su i službeno objavljeni. Odnose se na poslovnu 2011. i poražavajući su za najveće: KBC Sestre milosrdnice, KBC Osijek, KBC Zagreb, KBC Split i KBC Rijeka.

Uz to što svi oni posluju s višegodišnjim nagomilanim gubicima, koji se mjere u stotinama milijuna kuna, i iz svoga redovitog poslovanja ne mogu zaraditi ni približno dovoljno da ih pokriju, već stvaraju i nove. KBC-ove “krase” i sklapanja milijunskih ugovora mimo raspisivanja javnih natječaja, isplate prevelikih naknada za dežurstva, putovanja zaposlenika na teret farmaceutskih kompanija, davanja svojih poslovnih prostora u zakup bez javnih natječaja te brojne druge nepravilnosti, poput nepostojanja unutarnje kontrole.

Ti bolnički centri ukupno su 2011. bez poštovanja propisa javne nabave sklopili ugovora u vrijednosti od 746,6 milijuna kuna! Svota bi bila i veća da je KBC Osijek pratio izvršenje ugovora po količini i vrijednosti, zbog čega su im revizori naložili praćenje izvršenja ugovora o javnoj nabavi.

Dio nepravilnosti uočen je još 2002. prilikom prošle revizije, ali one do danas u većini KBC-ova nisu ispravljene, iako su po zakonu to bile dužne učiniti.

Nepopisana imovina

KBC Rijeka, npr., devet godina nije stigao popisati cjelokupnu imovinu, obračunati plaće u skladu s propisima i provoditi javnu nabavu u skladu sa zakonom.

Unazad pet godina u Rijeci su, primjerice, uložili 25 milijuna kuna u informatizaciju, no njihovo poslovanje, utvrdili su revizori, uopće nije povezano, a još manje informatizirano. Naplata participacije ne obavlja se kompjuterski, a utržak se i dalje upisuje ručno. Revizija je utvrdila da su normativi i količine hrane prepušteni “ručnim kontrolnim postupcima i procjeni ovlaštenih osoba”. Laički rečeno: kuharica sama “od oka” odlučuje koliko će kojem pacijentu dati hrane.

U istom KBC-u nije raspisan javni natječaj davanja poslovnih prostora u zakup, od čega je bolnica uprihodila 1,6 milijuna kuna. Jedan prostor dan je u zakup za obavljanje edukacije za korištenje pomagala za pacijentice operirane od karcinoma dojke, a drugi za PET/CT uređaj privatne zdravstvene ustanove.

Revizorima pismeno odgovaraju kako su zakup prostora za edukaciju otkazali 2012., dok za zakup za PET/CT uređaj nisu, kažu, raspisivali natječaj jer su od “HZZO-a 2009. dobili dopis da u skladu s dogovorom između jedne privatne zdravstvene ustanove i Ministarstva zdravstva navedeni projekt provodi privatna poliklinika”. Radi se o pogodovanju tvrtki Medikol koja je imala monopol na PET/CT uređaje u zemlji.

Svih pet centara naknade za dežurstva nije obračunavalo sukladno Zaključcima zajedničkog povjerenstva za kolektivne ugovore.

Izravna pogodba

Za dežurstvo se radnim danom isplaćuje devet posto od iznosa osnovice plaće, za dežurstvo vikendom 13 posto, a blagdanom 18 posto. Umjesto toga, u KBC-u Split naknade za dežurstva bolničkih šefova obračunavale su se prema visokim plaćama na koje oni imaju pravo prema svom položaju, a ne prema osnovici plaće mjesta na kojem su dežurali.U KBC-u Osijek zaposlenici su radili više od propisanog mjesečnog broja prekovremenih sati. Pojedini zaposlenici, utvrdila je revizija, imali su i do 136 prekovremenih sati više od mjesečnog maksimuma, a neki 165 prekovremenih sati više od godišnjeg maksimuma.

Problem s javnom nabavom imali su u KBC-u Zagreb. Za nabavu lijekova, plina i motornog benzina, telefoniju i poštanske usluge, tešku 346,2 milijuna kuna, “nisu provedeni propisani postupci javne nabave”. Nije otkriveno je li u tim slučajevima riječ o direktnoj pogodbi ili samo kršenju propisa javne nabave.

U KBC-u Zagreb odgovorili su kako su gotovo svi natječaji koji se tiču tog dijela nekoliko puta bili poništeni zbog necjelovite dokumentacije te da su ugovor o nabavi lijekova morali potpisati jer je “potreba za lijekovima svakodnevna za pružanje zdravstvenih usluga”.

Jedan od gorućih problema je i nesposobnost bolnica da naplate svoje dugove. Prije 12 godina KBC Sestre milosrdnice je putem jednog brokerskog društva iz Splita za 3,9 milijuna kuna prodao 10.527 dionica Zagrebačke banke.

Brokerska prevara

Broker je dionice prodao, a novac nije uplatio KBC-u Sestre milosrdnice, Traumi i Klinici za dječje bolesti koje su imale ovlasti za prodaju. Iako su brokeri kazneno prijavljeni, do kraja prošle godine sudski proces nije završen, a prodane dionice nisu naplaćene.