TOTALNI APSURD

PLAĆAMO IH DA LEŽE KOD KUĆE Hrvati godišnje daju 1142 kuna zaHŽ, a oni strojovođama dopisali 15.195 sati koje uopće nisu radili

U zadnjih 10 godina Hrvatske željeznice dobile su 16 milijardi kuna subvencija
 Srđan Vrančić / Cropix

Svaki hrvatski zaposlenik u posljednjih je deset godina dnevno izdvojio tri kune za subvencioniranje hrvatskih željeznica. Znači svaki je zaposleni godišnje za financijsku injekciju iz proračuna željeznicama dao 1142 kune. Jer Hrvatske su željeznice od 2005. godine do danas iz državnog proračuna subvencionirane s čak 16 milijardi kuna!

Postavlja se pitanje: na što su potrošene spomenute miljarde?

“Kada je prije dvije godine Uprava tvrtke HŽ Cargo tražila da se istraže prekovremeni sati strojovođa, dobila je više nego zanimljivo revizorsko izvješće: strojovođe su u 2013. godini ostvarili 68.782 prekovremena sata, a istodobno 15.195 dopisanih sati. Što to točno znači?”, početak je anonimne dojave dostavljene Jutarnjem listu u kojoj se u detalje opisuje kako su strojovođama u HŽ Cargu tijekom 2013. godine pumpani prekovremeni, pa i dopisani sati.

Nema nove pruge

Milijarde su, doznajemo, proteklih desetak godina korištene za isplate plaća i ostala socijalna davanja, a istodobno nije izgrađena ni jedna nova željeznička pruga. Korištene su i za financiranje raznih eksluzivnih kolektivnih ugovora, koji su pojedinim kategorijama zaposlenika omogućavali razne beneficije pa se nekima nisu ni mogli davati otkazi. Tako su prijašnje vlade zapravo kupovale socijalni mir u Hrvatskim željeznicama, dok su javno pričali o potrebi racionalizacije i modernizacije željeznice koja zapravo nikad nije provedena.

Stoga smo izračunali da kad bismo spomenutih 16 milijardi kuna podijelili na sadašnji broj zaposlenika u Hrvatskoj, dolazi se do toga da je svaki zaposleni u Hrvatskoj tijekom deset godina dao 14.428 kuna za subvencioniranje željeznica a da pritom niti jedan od tih zaposlenih kroz cijelo to razdoblje nije morao nijednom sjesti na vlak, no zato im je isplatio poveću svotu novca.

I što je, među ostalim, platio?

Revizori koji su lani sastavili spomenuto interno izvješće o plaćenim prekovremenim i dopisanim satima u 2013. godini kao glavnu zamjerku naveli su tzv. dopisane sate.

Neobična praksa

Riječ je, pojasnimo, o satima koji se dopisuju kad radnik ne ostvari zakonom propisanu normu, poslodavac mu onda jednostavno dopiše radne sate te ih plati.

Prema spomenutom izvješću 2013. godine, doznajemo, u HŽ Cargu bilo je čak 15.195 dopisanih sati, a prekovremenih je sati bilo 68.782.

Pokušali smo jučer u službi za odnose s javnošću HŽ Carga dobiti konkretne podatke o plaćenim prekovremenim i dopisanim satima tijekom te 2013. godine, a zatražili smo ih da nam daju na uvid spomenuto izvješće.

No, oni su nam odbili dostaviti izvješće, tvrdeći da je to interni dokument, oglušili su se i na niz detaljnih pitanja te poslali sadržajno manjkav odgovor u kojem su nam zapravo potvrdili da se u HŽ Cargu i dalje isplaćuju prekovremeni, a i tzv. dopisani sati.

- Interna revizija je tijekom 2014. godine provela reviziju cjelokupnih ostvarenih prekovremenih sati rada za sva radna mjesta u društvu HŽ Cargo za 2013. godinu.

Prekovremeni sati rada regulirani su kolektivnim ugovorom, a potreba za njima nastaje u slučaju izvanredne potrebe posla kod prijevoza tereta. Zbog provedenih mjera racionalizacije poslovanja u 2014. godine broj prekovremenih sati smanjen je preko 21 posto. Društvo za sada nema potrebe zapošljavati dodatni broj strojovođa - odgovorili su nam službeno iz HŽ Carga.

Anonimne prijave

U anonimnom dopisu koji smo dobili prilično je plastično objašnjena razlika između prekovremenih i tzv. dopisanih sati.

“Prekovremeni sati plaćaju se 50 posto više pa je radniku u interesu što više prekovremenih sati. Međutim, u isto vrijeme ti radnici nemaju puni fond sati pa im poslodavac dopisuje sate (koliko im nedostaje), što im se računa kao efektiva. Da stvar bude bolja, preraspodjela, koja se sukladno Zakonu o radu može raspisati unutar 12 mjeseci, prema kolektivnom ugovoru HŽ Carga mora se raspodijeliti unutar tekućeg mjeseca. Na taj način strojovođa jedan mjesec radi manje od norme, pa mu poslodavac dopiše sate koje nije radio i plati kao da je radio, dok sljedeći mjesec tuče prekovremene, koji se naravno ne mogu preraspodijeliti u mjesec kada će raditi manje i kada će mu se opet dopisivati sati. Znači ovako radite jedan mjesec 150 sati i plati vam se 176, dok drugi mjesec radite 210 sati i plate vam se uz plaću 24 prekovremena (što je iznos kao 36 redovitih sati)”, navedeno je u anonimnom dopisu.

Odgovor sindikata

Zamjenik predsjednika Sindikata strojovođa Hrvatske Dalibor Petrović tvrdi da strojovođama nisu nikad bile “pumpane satnice”.

- Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan sedam dana unaprijed složiti raspored, a u Cargu se taj raspored često mijenja jer nikad ne znate kad će neki vlak biti otkazan, a taj strojovođa je došao na posao i onda se njemu bilježe tzv. dopisani sati. Ali uvijek se napada nas, a u Putničkom prijevozu je otkazano više od 40 vlakova zbog neispravnih vozila, pa i nedostatka strojovođa i o tome se ne piše - govori Petrović te dodaje da prosječna plaća 480 strojovođa, koliko ih je zaposleno, sa svim dopisanim i prekovremenim satima iznosi oko 6500 kuna.

Prema spomenutom izvješću za 2013. godinu, u HŽ Cargu radnicima su za prekovremene sate isplaćena ukupno 4,2 milijuna kuna.

Revizori smatraju da s obzirom na to da mnogi radnici nisu ispunili normu, a plaćena im je puna satnica, 22,1 posto sati nije trebalo biti ostvareno, pa tako ni plaćeno. Utvrdili su da su te godine ostvarili najveći broj prekovremenih i dopisanih sati te da to upućuje na nedostatak dobrog planiranja rasporeda radnog vremena u tvrtki.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 11:11