Plenković putuje u Bruxelles na ključni summit EU, založit će se za dva strateška hrvatska cilja

Čelnici 27 država članica EU okupit će se u ponedjeljak i utorak na posebnom sastanku na vrhu na kojem će razgovarati o ispunjavanju zacrtanih ciljeva za zaštitu klime, vanjskopolitičkim pitanjima i situaciji s covidom-19.

Bit će to prvi fizički sastanak na vrhu u Bruxellesu nakon onoga u prosincu prošle godine. Hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom boravka u Bruxellesu razgovarat će s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i povjerenicom Europske komisije za unutarnje poslove Ylvom Johansson.

Očekuje se da će premijer Plenković na marginama Europskog vijeća razgovarati o dva hrvatska strateška cilja, ulasku u eurozonu i šengenski prostor.

Sastanak na vrhu počinje u ponedjeljak navečer, kada će im se uvodno obratiti predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli. Potom slijedi radna večera tijekom koje su na dnevnom redu vanjskopolitička pitanja: odnosi s Rusijom, s Ujedinjenom Kraljevinom, aktualna situacija na Bliskom istoku te pripreme za samit EU-SAD, koji će se održati sredinom lipnja.

Strateška rasprava o odnosima s Rusijom održava se u trenutku dok Moskva “nastavlja s nelegalnim i provokativnim potezima unutar Europske unije i izvan nje”, navodi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u svom pozivnom pismu za samit.

Rusija je prije desetak dana objavila da je na popis “neprijateljskih država” stavila Češku i Sjedinjene Države. Prema toj odluci, američko veleposlanstvo u Moskvi neće moći zapošljavati lokalne ruske djelatnike, a češkom veleposlanstvu njihov broj je ograničen na 19.

Na popisu su se našle samo te dvije zemlje iako su prije toga ruski mediji spominjali više njih - Ukrajinu, Litvu, Poljsku, Latviju, Estoniju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Gruziju.

Čelnici će također razgovarati i o odnosima s Velikom Britanijom, koja je 31. siječnja prošle godine napustila Europsku uniju i za nju postala treća zemlja. Početkom ovoga mjeseca na snagu je stupio sporazum o trgovini i suradnji kojim su definirani dugoročni odnosi između dvije strane.

Europska unija inzistira na punoj provedbi toga sporazuma kao i sporazuma o razdruživanju, koji uključuje i protokol o Sjevernoj Irskoj. Taj protokol predviđa posebni status za Sjevernu Irsku, što izaziva nezadovoljstvo u Velikoj Britaniji, a posebice među probritanskim stanovništvom u Sjevernoj Irskoj.

Predviđena je i kratka rasprava o Bliskom istoku nakon što je postignut sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa.

Talijanski premijer Mario Draghi najavio je da će pokrenuti raspravu o migracijama.

Čelnici će također razgovarati i o predstojećem sastanku na vrhu EU-SAD, sredinom lipnja. Na tom sastanku EU će predstavljati samo predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Samit se nastavlja u utorak ujutro kada su na redu rasprava o covidu-19 i o klimi. Europska unija se uoči ljetne sezone priprema na veliko popuštanje mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije covida-19 zahvaljujući, među ostalim, ubrzanoj kampanji cijepljenja.

Protekli tjedan postignut je dogovor o uvođenju digitalne potvrde o covidu, koja bi uvelike trebala olakšati slobodu kretanja.

“Trebamo nastaviti s našim koordiniranim pristupom kako bismo olakšali kretanje po Europskoj uniji. Ipak je od najveće važnosti zadržati oprez zbog novih varijanti virusa i da ostanemo spremni djelovati bude li potrebno”, ističe Michel u svom pismu.

Razgovarat će se i o međunarodnoj solidarnosti u borbi protiv pandemije. Europska unija je najveći proizvođač i izvoznik cjepiva te najviše pridonosi međunarodnom instrumentu COVAX, koji ima za cilj svima i svugdje omogućiti pravedan pristup cjenovno pristupačnim cjepivima protiv bolesti covida-19.

Najteža rasprava očekuje se o klimi. EU je zakonski zacrtao cilj o smanjenju emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. do 2030., a do 2050. Europska unija trebala postati klimatski neutralna. Međutim, najteži dio tek predstoji - postići dogovor o konkretnim mjerama kako doći do tih ciljeva.

Za ispunjenje tih ciljeva potrebne su velike investicije i siromašnije članice, koje su u većoj mjeri ovisne o fosilnim gorivima ne žele zbog tih ciljeva ugroziti svoj razvoj i stoga traže više sredstava iz zajedničkog proračuna. Čelnici će pokušati dogovoriti smjernice za Europsku komisiju.

Te smjernice trebaju pomoći Komisiji u izradi opsežnog zakonodavnog paketa koji treba objaviti u lipnju. Paket, nazvan “Spremni za 55 posto”, sastoji se od 12 zakonodavnih prijedloga, kojima bi se trebao definirati put ka ispunjenju zacrtanih ciljeva, raspodjela troškova i prijelazna razdoblja.