Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu sa sjednice Vlade kako štrajk u obrazovnom sustavu u organizaciji tri sindikata, koji je u tijeku "zaista nije bio potreban" ponovno naglasivši da je njegovoj Vladi obrazovanje prioritet te su povećali osnovicu za 48 posto od početka mandata.
"Nama je najvažnije je da naša djeca mogu ići u školu, pohađati nastavu, to je važno za njihov razvoj, a bitno je i za roditelje i organizaciju života", istaknuo je premijer Plenković.
Podsjetio je kako je Vlada RH nedavno pregovarala o Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim i državnim službama te su postigli suglasje sa sedam reprezentativnih sindikata u javnom sustavu i svim sindikatima u državnim službama o povećanju osnovice po formuli "3+3" od 1. veljače te 1. rujna.
Od početka mandata, od 2016. godine, to je povećanje osnovice od 48 posto, naglasio je premijer Plenković.
"Jedino ova tri sindikata, organizatora ovog štrajka, nisu pristala to povećanje", dodao je.
Naglasio je kako je Vlada i u okolnostima proteklih velikih kriza kontinuirano osiguravala veće plaće i mirovine te donijela novi Zakon o plaćama u državnom i javnom sustavu.
"Trideset tri godine su trebale proći u hrvatskoj demokraciji da se jedna Vlada odvaži pokušati ujednačiti sustav plaća u državnom i javnom sustavu, što znači za približno isti rad, približno iste plaće", rekao je premijer Plenković.
Da je obrazovanje Vladi prioritet, ukazuju činjenice da današnji proračun Ministarstva obrazovanja iznosi 4,6 milijarde eura te je povećan za više od duplo od 2016. godine, a trenutno smo u ciklusu najvećih investicija ikada u obrazovnu infrastrukturu, dodao je premijer.
Prosječne plaće u državnom i javnom sektoru od travnja 2024. narasle za 32 posto
Naravno da su nam u tom kontekstu i plaće zaposlenika itekako bitne. Predvidjeli smo da Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća, na čijem je čelu ministar Damir Habijan, sustavno, na temelju svakog pojedinog prijedloga analizira eventualne nepravde i anomalije u sustavu koeficijenata i to će Vijeće, tamo gdje su razlozi opravdani, popravljati eventualne pogreške", izjavio je Plenković.
Dodao je kako su u usporedbi s travnjem prošle godine, prosječne plaće u državnom i javnom sektoru narasle za 32 posto.
To je presedan, naglasio je premijer Plenković, to se nije dogodilo nikada. Najavio je kako će Vlada nastaviti rad na povećanju plaća, ali na temelju cjelovite analize.
"Smatramo da štrajk koji je trenutno u tijeku zaista nije bio potreban, Vlada je spremna za dijalog, otklanjamo kritike koje su čelnici sindikata uputili, podsjećamo ih da je nama zaista najviše stalo i do djece i roditeljskog mira i da itekako poštujemo sve zaposlenike u obrazovnom sustavu", poručio je premijer.
Makedonski ministar vanjskih poslova i ministrica Hrstić posjetit će pacijente iz Makedonije
Premijer Plenković je još jednom u ime cijele Vlade i Hrvatske izrazio sućut Sjevernoj Makedoniji, njihovoj Vladi, narodu i obiteljima stradalih u požaru u Kočanima.
Istaknuo je kako je u nedjelju razgovarao s makedonskim premijerom Hristijanom Mickoskim te izvijestio kako je za sada u Hrvatsku, u Zagreb, na liječenje prebačeno pet pacijenata.
"Ostajemo spremni za pružanje dodatne pomoći, a danas će popodne, navečer, u Zagrebu boraviti i makedonski ministar vanjskih poslova te će uz ministricu (zdravstva) Hrstić posjetiti pacijente u zagrebačkim bolnicama", najavio je Plenković.
Više od 17.000 građana sudjelovalo u upisu najnovijih trezorskih zapisa
Premijer je rekao i da je više od 17.000 građana upisalo nove trezorske zapise, a da je ostvareni nominalni iznos emisije premašio očekivanih 600 milijuna eura, odnosno dosegnuo je 855,5 milijuna eura.
Hrvatski građani imali su mogućnost uložiti u državne vrijednosnice uz ročnost od 91 dan, odnosno dospijeće u lipnju ove godine, godišnju stopu 2,6 posto, a ciljani nominalni iznos bio je 600 milijuna eura, naveo je Plenković.
"Ostvareni nominalni iznos premašio je očekivanja i došao je na 855,5 milijuna eura, a riječ je o 17.000 građana koji su iskoristili to pravo. To znači da su naši sugrađani i dalje, investirajući u državne vrijednostne papire, pokazali poruku povjerenja u smjer politike i smjer naših aktivnosti i mislim da je to itekako dobro i korisno da su svoju štednju građani spremni prenijeti iz banaka u ulaganje u državne vrijednostnice", izjavio je Plenković.
Podsjetimo, novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započeo je od ponedjeljka, 10. ožujka i trajao je do 17. ožujka, ciljani nominalni iznos bio je 600 milijuna eura, godišnji prinos je 2,6 posto, a ulagalo se u trezorce ročnosti od 91 dana. Datum izdanja trezorskih zapisa je 20. ožujka 2025., datum dospijeća 19. lipnja ove godine, a minimalni iznos upisa po ulagatelju bio je 1.000 eura.
Trezorci se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 993,56 eura. Tako će građani po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu dospijeća za tri mjeseca zaraditi 6,44 eura.
Ukupno su građani uplatili 750,4 milijuna eura vrijednih trezoraca, a institucionalni investitori 100,16 milijuna eura.
U dvije godine, ovo je 11. izdanje vrijednosnih papira države koje mogu kupiti građani, od toga 8. trezorskih zapisa. U dosadašnjim plasmanima državnih vrijednosnica u kojima je omogućeno izravno sudjelovanje građana, realizirano je više od 251.000 pojedinačnih ponuda građana u ukupnom iznosu od 7,4 milijardi eura. Na taj način je kroz dosadašnja izdanja vrijednosnih papira mobilizirano više od 3,4 milijarde eura štednje, odnosno sredstava koja su građani držali pasivno na svojim računima.
HEP-u Vladina suglasnost za izdavanje jamstava ovisnim društvima
Vlada je na sjednici u srijedu dala prethodnu suglasnosti Hrvatskoj elektroprivredi za izdavanje jamstava ovisnim društvima HEP grupe, u okvirnom iznosu do 79,6 milijuna eura.
Osnovna namjena izdavanja jamstava je osiguranje supstituta za sve vrste bankovnih garancija prema kupcima i dobavljačima ovisnim društvima HEP grupe.
Odobreni okvir Hrvatska elektroprivreda može koristiti do 31. prosinca 2027., a pojedinačno jamstvo može imati rok važenja najkasnije do 31. prosinca 2031. godine.
Izdavanje pojedinačnog jamstva Hrvatske elektroprivrede odobrava uprava HEP-a d.d..
Dužnik (Hrvatska elektroprivreda d.d.) po jamstvu je obvezan otplaćivati sve svoje obveze do konačne otplate, bez terećenja državnog proračuna.
Današnja vladina odluka oslanja se na odredbu prema kojoj je Hrvatska elektroprivreda za sklapanje ugovora o dugoročnom kreditu, ugovora o dugoročnom zajmu ili davanje jamstva, obvezna ishoditi vladinu suglasnost, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od jednog milijuna eura.
Na dan 31.10.2024. godine HEP d.d. ima aktivna jamstva u iznosu od 10,05 milijuna eura u obliku korporativnih jamstava HEP-a d.d. ili u obliku zadužnica uz izjavu HEP-a d.d. kao jamca/platca, a koja su izdana u korist kupaca/dobavljača ovisnih društava HEP grupe.
Trenutno važeći okvir odobren je u iznosu od 600 milijuna kuna, koji je uvođenjem eura kao službene valute preračunat u iznos od 79,6 milijuna eura.
Izdavanjem jamstava Hrvatske elektroprivrede d.d. postiže se nekoliko povoljnih učinaka: u odnosu na ishođenje bankarskih garancija, ovisna društva ne plaćaju HEP-u naknade za obradu i izdavanje jamstva (što utječe na upravljive troškove financiranja), odnosno eliminira se oportunitetni trošak, skraćuje se trajanje procedure, a omogućuje se i supstitut za sve vrste garancija te ostale instrumente osiguranja
U vladi ističu da se ne radi se o povećanju obveza HEP grupe ili zaduženosti HEP-a d.d., budući se radi o jamstvima za postojeće ugovorne obvezu ovisnih društava HEP grupe, koje proizlaze iz trgovačkih ugovora sa poslovnim partnerima.
Financiranje Sunčane elektrane Korlat
Vlada je u sabor uputila i konačne prijedloge zakona kojima se omogućuje izgradnja Sunčane elektrane Korlat, 99 MW, koji je potpisan u listopadu 2024. godine.
Ukupni troškovi povezani s projektom iznose 62 milijuna eura, od čega će se 30,38 milijuna eura financirati sredstvima iz Ugovora o financiranju između Europske investicijske banke i HEP-a, uz državno jamstvo, a preostali iznos od 31,62 milijuna eura iz sredstava Ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj, također uz državno jamstvo.
Vlada je donijela i plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te odluku o načinu osiguranja, dinamici formiranja i zanavljanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, organizaciji skladištenja i regionalnog rasporeda obveznih zaliha nafte i naftnih derivata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....