VELIKA AFERA

Podignuta nova optužnica protiv Josipe Rimac i Gabrijele Žalac. USKOK objavio detalje

USKOK je, osim protiv bivših istaknutih članica HDZ-a, podigao optužnicu protiv još sedmero hrvatskih državljana

Gabrijela Žalac i Josipa Rimac

 CROPIX

Bivšu kninsku gradonačelnicu Josipu Rimac i još osmero okrivljenih, među njima i Gabrijelu Žalac, USKOK je optužio da su davanjem mita te zlouporabom položaja i ovlasti pogodovali investitoru iz Knina za izgradnju vjetroelektrane, za što je Rimac od njih ukupno dobila više od milijun kuna.

Ne navodeći identitet optuženih, USKOK je u petak priopćio kako je, nakon provedene istrage, pred zagrebačkim Županijskim sudom podigao optužnicu protiv devetero hrvatskih državljana (1980., 1965., 1985., 1957., 1957., 1959., 1978., 1979., 1971.).

Optužnicom se prvookrivljena Rimac tereti da je, koristeći utjecaj dugogodišnje gradonačelnice Knina i saborske zastupnice te državne tajnice u Ministarstvu uprave, od početka 2017. do svibnja 2020. dogovorila značajnu nepripadnu dobit investitoru izgradnje vjetroelektrane, čije poslovanje na području Ervenika i Knina stvarno vode drugo i trećeokrivljeni.

S njima se dogovorila kako će poduzimati sve potrebne radnje da, neovisno o ispunjavanju svih propisanih uvjeta, njihovoj tvrtki osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanje ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije, i to upravo u vrijeme kad im je to nužno.

Rimac kao protuuslugu dobila više od milijun kuna

Kao protuuslugu, drugookrivljeni je Rimac mjesečno isplaćivao novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna, a davao joj je i druge nagrade, ukupno joj isplativši više od milijun kuna (1.175.174).

Trećeoptuženi joj je pak obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane po njezinu izboru angažirati posrednika u osiguranju, s kojim je ona dogovorila kako će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj.

U okviru tog dogovora, ona je prema predstavnicima Ministarstva državne imovine, Hrvatskih šuma, HERA-e, HROTE, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HPB-a te HOPS-a poduzimala niz radnji radi pogodovanja toj tvrtki na štetu RH.

U USKOK-u navode i kako je Rimac, zajedno sa Gabrijelom Žalac, tadašnjom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU te članicom Nadzornog odbora HBOR-a, poduzimala takve radnje i prema predstavnicima te banke.

Prvookrivljenoj Rimac na teret se stavlja i da je, omogućavanjem izdavanja uporabnih dozvola od strane Ministarstva graditeljstva za dio izgrađenog dijela vjetroelektrane, od tog i petog okrivljenika nekoliko puta tražila žurno povlačenje negativnih očitovanja splitske podružnice Hrvatskih šuma, na što su pristali, unatoč pričinjenoj šumskoj šteti većoj od 600 tisuća kuna.

Optužena je i da je zajedno sa Žalac od HBOR-a tražila da investitoru vjetroelektrane odobri kredit od 130.000 eura, smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe te tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je predsjednica Uprave HBOR-a odbila učiniti.

Kako bi dogovorila zaključivanje ugovora te puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za vjetrolektranu, investitoru je za isporučenu struju osigurala 3,6 milijuna kuna nepripadne dobiti.

Priopćenje USKOK-a u nastavku prenosimo u cijelosti:

USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv devetero hrvatskih državljana (1980., 1965., 1985., 1957., 1957., 1959., 1978., 1979., 1971.) zbog počinjenja kaznenih djela trgovanja utjecajem, davanja mita za trgovanje utjecajem, zlouporabe položaja i ovlasti te davanja mita.

Optužnicom se I., II. i III. okr. terete da su se, od početka 2017. do 29. svibnja 2020. u Zagrebu, u cilju pribavljanja značajne nepripadne dobiti trgovačkom društvu (dalje: TD) - investitoru izgradnje vjetroelektrane na području Općine Ervenik i Grada Knina, a čije poslovanje stvarno vode II. i III. okr., dogovorili da će I. okr., koristeći utjecaj dugogodišnje gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru kao i svoj položaj državne tajnice u Ministarstvu uprave, poduzimati sve potrebne radnje da neovisno o ispunjavanju svih propisanih uvjeta TD-u osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanje ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije i to upravo u vrijeme kada je to TD-u nužno. Kao protuuslugu za takvo postupanje II. okr. joj je mjesečno isplaćivao novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna, a davao joj je i druge nagrade, na koji način joj je ukupno isplatio 1.175.174,46 kuna. Također joj je III. okr. obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane angažirati posrednika u osiguranju po njenom izboru, pri čemu je I. okr. s posrednikom u osiguranju dogovorila da će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj. U okviru tog dogovora je I. okr. prema predstavnicima Ministarstva državne imovine, društva Hrvatske šume d.o.o (HŠ)., Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), Hrvatskog operatora tržišta energije d.o.o. (HROTE), Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatske poštanske banke d.d. (HPB), Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS), poduzimala niz radnji radi pogodovanja TD-u na štetu Republike Hrvatske. Osim toga je I. okr. zajedno s VIII. okr., tadašnjom ministricom u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i članicom Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), poduzimala takve radnje i prema predstavnicima HBOR-a.

Tako je s ciljem pribavljanja značajne nepripadne dobiti TD-u umanjenjem dospjele naknade za osnivanje prava služnosti u iznosu od 6.066.578,29 kuna koju je TD bilo dužno platiti na temelju Odluke Ministarstva državne imovine, I. okr. u realizaciji opisanog dogovora u više navrata od ministra državne imovine i njegove pomoćnice tražila da Ministarstvo neosnovano prihvati zahtjev TD-a za izmjenama odluka radi usklađivanja s naknadnim izmjenama i dopunama lokacijskih dozvola. Nakon što su to odbili učiniti, ponovno je tražila da se neosnovano prihvati zahtjev društva i da se navedene odluke o osnivanju prava služnosti stave van snage kako bi time omogućila da se TD-u donošenjem nove odluke o osnivanju prava služnosti naknada obračuna retroaktivno te da na taj način TD plati znatno manji iznos naknade za služnost od svega 1.592.619,11 kuna, a što su ovi također odbili učiniti.

Nadalje, kako bi omogućila TD-u da nastavi s radovima na izgradnji vjetroelektrane koje je TD već započelo na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, čime je počinilo šumsku štetu zbog čega je od strane HŠ-a već bilo upozoreno da prekine s radovima te da plati naknadu za osnivanje prava služnosti i sklopi Ugovor o osnivanju prava služnosti, I. okr. je u realizaciji opisanog dogovora od IV. okr. predsjednika Uprave HŠ-a kojem su navedene činjenice bile poznate, zatražila da s TD-om sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta i da ga oslobodi obveze plaćanja naknade za korištenje šumske ceste, na što je IV. okr. pristao znajući da ceste koje je TD namjeravalo izgraditi ne predstavljaju šumsku infrastrukturu niti su namijenjene gospodarenju i zaštiti šuma, već poslovnim potrebama TD-a.

Nakon što je Podružnica Split HŠ-a izradila nacrt ugovora, IV. okr. je zatražio njegovu izmjenu na način da se protivno Zakonu o šumama na navedeni ugovor neosnovano primjeni članak Pravilnika o korištenju šumske infrastrukture i TD-u prizna status investitora šumske infrastrukture te ga se tako oslobodi plaćanja naknade za korištenje šumske ceste kao i naknada u iznosu od 20.000 kuna godišnje po svakom vjetrogeneratoru. Pravna služba Podružnice Split odbila je sačiniti takav ugovor, pa je IV. okr. naložio Sektoru pravnih poslova u Direkciji društva da sačini ugovor s takvom odredbom. Potom je IV. okr., po saznanju da TD nije u mogućnosti ishoditi bankarsku garanciju kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora, a što je bilo dužno dostaviti sukladno tada važećoj Odluci Uprave HŠ-a, zatražio da se u ugovoru bankarska garancija zamjeni obvezom dostave dvije bjanko zadužnice od po 500.000 kuna. Takav je ugovor IV. okr. potpisao iako TD prije potpisa ugovora nije dostavilo niti ovjerene zadužnice.

Također je I. okr. s ciljem pogodovanja TD-u omogućavanjem izdavanja uporabnih dozvola od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za dio izgrađenog dijela vjetroelektrane, od IV. okr predsjednika Uprave HŠ-a i V. okr. voditelja Uprave HŠ-a Podružnica Split u nekoliko navrata tražila žurno povlačenje negativnih očitovanja Podružnice Split. Na to su oni pristali, iako su znali da navedeni investitor još od 2015. godine neosnovano koristi šumsko zemljište u državnom vlasništvu zbog čega su HŠ pred Općinskim sudom u Šibeniku protiv TD-a podnijele tužbu radi smetanja posjeda. Jednako tako su znali da nisu ispunjeni posebni uvjeti građenja izdani od strane HŠ-a, a koji su sastavni dio lokacijskih dozvola, te da je počinjena šumska šteta od 606.436,70 kuna koja je investitoru u nekoliko navrata obračunata i dostavljena na plaćanje. Iako su znali da navedena dugovanja nisu podmirena, već izdana negativna očitovanja zamijenili su novim očitovanjima koja je potpisao V. okr., a na temelju tako ishođenih očitovanja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja TD-u je izdalo uporabne dozvole.

Osim toga je I. okr. s istim ciljem pogodovanja TD-u omogućavanjem stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije i tako isplate veće cijene za isporučenu energiju, učestalo kontaktirala VI. okr. predsjednika Upravnog vijeća HERA-e i od njega tražila da se zahtjevi TD-a rješavaju dinamikom koja odgovara TD-u, neovisno o pravilima upravnog postupka. Na navedeno je VI. okr. pristao te je nalagao žurno rješavanje i uvrštavanje na sjednice Upravnog vijeća pojedinih zahtjeva TD-a, dok je za neke zahtjeve prolongirao postupanje stručnih službi HERA-e dok se ne ispune uvjeti za njihovo rješavanje. Zauzvrat je od I. okr. tražio da prijateljici njegove supruge osigura radno mjesto višeg inspektora u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, a što je I. okr. obećala učiniti.

Nadalje je I. okr. s ciljem pribavljanja dobiti TD-u osiguranjem produljenja roka korištenja kredita sklopljenih sa HBOR-om i HPB-om, zatražila od VII. okr. da, koristeći svoj utjecaj u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kojeg uživa kao pomoćnik ministra zadužen za Upravu za energetiku, osigura donošenje tumačenja kojim bi se bankama prezentiralo kako ne postoji opasnost da TD izgubi status povlaštenog proizvođača električne energije. Na to je VII. okr. pristao te je poduzeo potrebne radnje na temelju kojih je u konačnici Ministarstvo izdalo tumačenje kojeg je i osobno supotpisao, pri čemu u njemu nisu bile navedene sve relevantne odredbe mjerodavnog Pravilnika pa tako ni one u kojima se navode uvjeti za raskid Ugovora o otkupu električne energije sklopljenog s operatorom tržišta. Takvo tumačenje TD je dostavilo navedenim bankama uz zahtjeve za produljenje roka korištenja kredita, koji im je i odobren.

Također je I. okr. u cilju pribavljanja znatne nepripadne dobiti TD-u osiguranjem veće otkupne cijene električne energije koju TD isporučuje HROTE-u, od predsjednika uprave HROTE-a u više navrata tražila da neovisno o ispunjavanju uvjeta iz Ugovora o otkupu električne energije i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, u cijelosti prihvati zahtjeve TD-a radi ostvarivanja prava na promjenjivi dio tarifne stavke i time omogući da se cijena isporučene energije koju TD na mjesečnoj razini fakturira HROTE-u neosnovano poveća, a što je ovaj odbio učiniti te je HROTE prihvatilo samo osnovane zahtjeve. U tom je cilju I. okr. tražila od VII. okr., pomoćnika ministra zaštite okoliša i energetike koji je ujedno predstavljao i skupštinu HROTE-a, da pregledava navedene zahtjeve i prateću dokumentaciju i daje savjete kako ih izmijeniti, a što je VII. okr. i činio.

Potom je s VII. okr. dogovorila da koristeći svoj utjecaj kao pomoćnik ministra osigura da Ministarstvo, neovisno o stanju predmeta, prihvati žalbu koju je TD namjeravalo uložiti protiv odluke HROTE-a kojom nisu u cijelosti usvojeni njihovi zahtjevi, te da osigura prihvaćanje zahtjeva TD-a. Na to je VII. okr. pristao i u tom cilju davao savjete što treba navesti u žalbi, ali do realizacije dogovora nije došlo jer je I. okr. u međuvremenu uhićena.

Osim toga je I. okr., u cilju odobrenja traženih kredita neovisno o ispunjavanju uvjeta, tijekom pregovora TD-a s većim brojem banaka među kojima i s HBOR-om i HPB-om oko kreditiranja izgradnje vjetroelektrane, zajedno s VIII. okr. s kojom je u prijateljskim odnosima, a koja je koristila autoritet ministrice u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te članice Nadzornog odbora HBOR-a, od ostalih članova Nadzornog odbora HBOR-a tražila suglasnost da se neovisno o uvjetima poslovanja i bankarskoj praksi HBOR-a te ispunjavanju uvjeta, TD-u odobri traženo kreditiranje.

Također su I. okr. i VIII. okr. od predsjednice Uprave HBOR-a tražile da TD-u odobri kredit od 130.000.000 eura, da smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe TD-a osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR prije donesene odluke o odobravanju kredita neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je predsjednica Uprave HBOR-a odbila učiniti.

Nadalje je I. okr., na traženje II. i III. okr., učestalo kontaktirala predsjednika Uprave HPB-a i tražila odobravanje kredita od najmanje 30.000.000 eura TD-u neovisno o ispunjavanju uvjeta kao i da banka ne inzistira na dostavi potrebne dokumentacije, da se ublaže sredstva osiguranja te da se maksimalno ubrza procedura realizacije kredita. Nakon što je TD zatražilo odobrenje kredita od HPB-a, te nakon što je od predstavnika HPB-a obaviješteno da se maksimalno može razmatrati iznos kredita do 15.000.000 eura, II. okr. je kao stvarni voditelj poslovanja TD-a od predsjednika Uprave HPB-a zatražio odobrenje kredita od 50.000.000 eura te mu ponudio da će ga zauzvrat nagraditi, a što je ovaj odbio učiniti.

Potom je I. okr. ponovno kontaktirala predsjednika uprave HPB-a i tražila ubrzanje procedure isplate novca, dok je VIII. okr. na njeno traženje kontaktirala predsjednicu Uprave HBOR-a i tražila da se ubrza isplatu druge tranše kredita. Za navedene radnje koje je I. okr. poduzela, II. okr. je kao nagradu za I. okr. preko drugog trgovačkog društva dogovorio i financirao jedrenje u kolovozu 2019. godine u vrijednosti od najmanje 15.174,46 kuna.

Osim toga je I. okr. u realizaciji opisanog dogovora i u cilju pribavljanja značajne dobiti TD-u, od IX. okr. predsjednika Uprave HOPS-a zatražila da TD-u, neovisno o ispunjavanju potrebnih uvjeta, osigura zaključivanje ugovora potrebnih za daljnji razvoj, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za vjetroelektranu, kao i da se zahtjevi TD-a žurno rješavaju, a što je IX. okr. i učinio iako je znao da TD ne ispunjava potrebne uvjete. Tako je, znajući da je TD prilikom izgradnje priključka vjetroelektrane na prijenosnu mrežu postupalo suprotno ugovorima sklopljenima s HOPS-om te Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom, naložio sačinjavanje Ugovora o korištenju mreže za vjetroelektranu te Ugovora o vođenju pogona vjetroelektrane na sučelju mreže i proizvodnog postrojenja, čime je omogućio TD-u da bez ispunjavanja propisanih uvjeta privremeno priključi pogon vjetroelektrane na prijenosnu mrežu i na temelju isporučene električne energije u pokusnom radu ispostavi HROTE-u fakturu za isporučenu električnu energiju u ukupnom iznosu od 3.625.500,80 kuna bez PDV-a, u kojem iznosu je TD-u pribavljena nepripadna dobit, stoji u priopćenju USKOK-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 14:29