DRAMA NA NEBU

Policija i obavještajci su na nogama zbog incidenta u Kninu: ‘Još ne znamo što činiti‘

Letjelice se i neupućenom promatraču čine kao da su zrakoplovi, a gibaju se brzinom koja upućuje na zaključak da nešto opserviraju

Ilustracija dronova

 AFP

"Čovjeku dođe da se zapita kakva smo mi članica NATO-a kad nismo u stanju dvanaest dana otkriti što nam to leti po nebu! Nastala je drama u vojnim krugovima jer ispada da smo nemoćni, možemo samo gledati te dronove, ili što li su već, kako lete i vraćaju se natrag prema Bosni i Hercegovini, odakle i dolijeću", tako nam je komentirao u utorak jedan dobro upućen izvor iz vojnih krugova vijest koju je objavio tjednik Nacional, a potom i Jutarnji list, a koja se odnosi na činjenicu da je protekloga tjedna više nepoznatih letećih objekata nalik na dronove nadlijetalo širi prostor Knina u blizini vojarni Golubić i Potkonje.

Prema pisanju Nacionala, vojni, policijski i sigurnosno-obavještajni sustav podignuti su na noge zbog primijećenih neuobičajenih aktivnosti u zraku iznad dviju vojarni, odnosno zbog primijećenih letjelica nepoznata porijekla koje nisu ostavljale uobičajeni signal koji bi bio zabilježen na radarskim instrumentima. Nacional donosi da su ih prvi primijetili vojnici na straži u dvjema kninskim vojarnama, a potom su angažirane sve raspoložive snage specijalne policije, vojnih postrojbi te agenti SOA-e i VSOA-e.

Jutarnji list, pak, piše da postoji više teorija kojima se barata o tome čije su letjelice i zbog čega lete poviše kninskih vojarni. Govori se tako o mogućnosti da je dronove podignula neka kriminalna skupina koja je snimala teren zbog pronalaženja novih krijumčarskih puteva za prebacivanje robe i ljudi preko granice s BiH, ali i da postoji mogućnost da su snimani položaji hrvatske granične policije. Ne isključuje se, piše Jutarnji, ni mogućnost vojne špijunaže ili aktivnosti tamošnjih kriminalnih skupina.

image

Knin

Tom Dubravec/CROPIX

Upravo je teorija o tome da se radi o letjelicama koje dolaze iz bliskog prostora susjedne države i koje šalju "Srbi u suradnji s Rusima", doznaje Slobodna Dalmacija od svojeg izvora, dobila zasad najviše poklonika među vojnoobavještajnim krugovima. Možda i zato što je Hrvatska zadnja "obrambena crta" NATO-a i EU-a prema BiH i Srbiji, posebice u kontekstu recentnih geopolitičkih zbivanja.

- U prvi mah se činilo da se radi o zrakoplovima, no onda se na radaru vidjelo da nisu zabilježeni nikakvi zrakoplovi u našem zračnom prostoru u tom trenutku. To su, izgleda, bespilotne letjelice manjih ili većih dimenzija, neke s četiri, a one veće s osam elisa.

Po nekoj procjeni, najveća je letjelica dimenzija tri puta tri metra i, koliko se zasad zna, nemaju nikakvih oznaka. Dolaze svakodnevno, i to u vremenu od šest popodne do deset ili jedanaest sati navečer. U jednom ih je trenutku, prije nekoliko dana, u zraku bilo čak sedam ili osam i čak su neko vrijeme letjele u nekakvoj formaciji.

Kao zrakoplovi

Prije koji dan su se dvije takve letjelice čak spustile toliko nisko, na nekih tristotinjak metara visine, da su ih iz vojarne snimali mobitelima i te snimke postoje, no zbog mraka ne može se na njima raspoznati nikakvo znakovlje ako ga uopće imaju, a možda ih baš zato i šalju u noćnim satima kad je puno slabija vidljivost - pojašnjava dobro upućeni izvor Slobodne Dalmacije.

Kaže da se letjelice uglavnom nalaze na većim visinama od kilometra i pol do dva i neupućenom se promatraču čine kao da su zrakoplovi te da se gibaju brzinom koja upućuje na zaključak da nešto opserviraju.

- Vojska ni policija zasad nemaju nikakav sustav protiv njih, ne znaju što činiti. Naša je bespilotna letjelica non-stop u zraku, ali sve što može je zabilježiti vrijeme i smjer dolaska i odlaska tih letjelica, a to je uvijek prema susjednoj BiH - kaže sugovornik.

Za komentar ove nesvakidašnje situacije upitan je u utorak i dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji je rekao kako ima informaciju da su četiri letjelice viđene prije otprilike dva tjedna i da su letjele u nekakvoj formaciji.

- No Vojnoobavještajna sigurnosna agencija provodi aktivnu istragu i kad bude dovršeno njihovo izvješće, o svemu će biti obaviješteni i predsjednik države i premijer, a i naš Odbor. Laički govoreći, svašta može biti povod, no ne bih želio ulaziti ni u kakve špekulacije dok ne dobijem izvješće - izjavio je Hajdaš Dončić, ne želeći komentirati teoriju o "Srbima i Rusima".

S druge strane, doc. dr. sc. Tonći Prodan, osnivač i direktor konzultantske tvrtke "Portus et Navem" koja se bavi sigurnosnom zaštitom luka u RH te sigurnosni ekspert koji je gotovo dva desetljeća obnašao rukovodeće i operativne dužnosti u sustavu nacionalne sigurnosti RH, kratko je komentirao kako se "generalno može reći da se obavještajno prikupljanje informacija provodi na više načina, pa tako i snimanjem i nadzorom iz zraka na većim visinama".

Svojevrsna provokacija

- Naravno, obično onaj tko to radi ne želi biti primijećen, pa ovo što mi kažete da su se letjelice spustile nisko da su ih mogli snimiti mobitelima može značiti i svojevrsnu provokaciju. Ako se zaista radi o tome, može se to staviti u kontekst Hrvatske kao članice NATO-a i šire aktualne geopolitičke situacije.

Moguće je da u tom kontekstu druga strana želi znati i na ovaj način prikupiti podatke o stanju i broju tehnike u vojarnama i slično. Vjerujem da naš sigurnosni sustav sve to budno prati i da je na bilo koji način procijenjeno da bi moglo doći do neke konkretne opasnosti ili da neka od tih letjelica nosi nešto što bi moglo ugroziti sigurnost, već bi reagirala i naša protuzračna obrana i bili bi dignuti naši lovci.

Po svemu ovome što je izišlo u javnost, vjerojatno se radi o prikupljanju podataka, odnosno obavještajnim aktivnostima. A sigurno naše službe već znaju i neke informacije s kojima se, razumljivo je, ne smije izlaziti u javnost - rekao je Prodan za Slobodnu Dalmaciju.

Vojni analitičar: ‘Letjelica od tri metra nije igračka‘

Čiji to dronovi nadlijeću Knin i što bi mogli snimati, upitala je Slobodna Dalmacija prof. dr. sc. Marinka Ogorca, vojnog analitičara.

- Moram priznati da mi je ovo o dronovima nad Kninom prva informacija od vas. Međutim, danas svatko tko ima novca može imati i dron. Tako sad imamo situaciju da tih dronova ima jako puno i vrlo teško se može znati čiji su oni. Svatko može njime upravljati, ali zakonski je regulirano što se smije snimati i u kojem kontekstu se može koristiti - rekao je Ogorec.

Da bi se moglo raditi o vrlo ozbiljnoj stvari i da u pitanju nisu "igračke", sugovornik je postao svjestan nakon što mu je rečeno kako je navodno jedan dron bio veličine 3 puta 3 metra.

- To već nije igračka i ako je dron bio te veličine, radi se o ozbiljnom uređaju koji zasigurno ima jako dobar sustav za snimanje i izviđanje. Dronove se može koristiti za mnogo toga. Tako ih koriste vatrogasci za otkrivanje požarišta, policija za pretragu terena i kontroliranje granice, HGSS... Njih se može koristiti za niz mogućnosti, tako da ih imaju sve službe. Radi se o vrlo zahvalnom i funkcionalnom uređaju - zaključio je prof. dr. sc. Marinko Ogorec. (I. Marković)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:59