GOLEME RAZLIKE

Poljaci za pet godina faksa priznaju osam godina radnog staža. Hrvatska? Nula, čak i ako radite dok studirate...

Iz resornog ministarstva stigao je odgovor da je tako nešto nemoguće jer se radni staž ostvaruje isključivo temeljem radnog odnosa

Ilustracija

 Barry Diomede/Alamy/Alamy/Profimedia/Barry Diomede/alamy/alamy/profimedia

Studiranje i iznos buduće mirovine dva su pojma čiji se putevi nikad ne presjeku, barem ne u Hrvatskoj. Razilaze se do te mjere da su se Ministarstvo znanosti i obrazovanje i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava jedva dogovorili čiji je zadatak odgovoriti na naš upit, upućujući nas jedni na druge.

U Poljskoj se pet godina studiranja vrednuje kao osam godina radnog staža, dok se u Njemačkoj godine studiranja mogu pribrojiti radnom stažu sve do 45. godine. Kod susjeda Slovenaca i u Španjolskoj studiranjem se ne ostvaruju nikakvi benefiti, ali se povlastice mogu dobiti radom tijekom studiranja. Belgija i Austrija omogućuju studentima otkup godina studiranja koje im potom ulaze u radni staž i utječu na iznos mirovine.

U Hrvatskoj ne postoji zakon ni pravilnik koji se dotiče ove problematike. Iz resornog ministarstva stigao je odgovor da je tako što nemoguće jer se radni staž ostvaruje isključivo temeljem radnog odnosa koji je evidentiran u radnoj knjižici, odnosno sklapanjem ugovora o radu. S druge strane, studenti se mogu upustiti u rad preko studentskog ugovora koji im također ne donosi nikakve benefite za buduće mirovine.

- Sklapanjem ugovora o obavljanju studentskih poslova ne dolazi do zasnivanja radnog odnosa, što je vidljivo iz pojedinih obilježja radnog odnosa, odnosno obilježja obavljanja studentskih poslova te prema važećem zakonodavnom okviru isto nije moguće niti evidentirati u trajanje radnog staža. Uz to, činjenica je da bi poslodavci u tom slučaju morali plaćati određene doprinose i da bi se studenti tada kategorizirali kao zaposlene osobe, a što je proturječno odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, odnosno Zakona o obavljanju studentskih poslova kojima je predviđeno ostvarivanje predmetnog prava studenata koji nemaju zasnovan radni odnos - napisali su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Spremni za more informacija o studentskom životu? Pridruži se Facebook grupi Sara sa Save i saznaj baš što te zanima – od crva u menzi do diplome u džepu.

Iako zvuči kao nešto suviše komplicirano i rubno, stvar je zapravo vrlo jednostavna. Student može sklopiti i raditi na ugovor o radu, no gubi određena studentska prava kao što je pravo na subvencioniranu prehranu i smještaj, zdravstveno osiguranje i pravo da roditelju bude porezna olakšica.

Brojni studenti isti posao koji su obavljali na višim godinama fakulteta, zamjene "pravim" radnim odnosom po završetku obrazovanja. Sve godine rada, koji su obavljali za vrijeme studiranja na istoj funkciji, ne mogu pribrojati u staž niti će im utjecati na iznos mirovine jer jednostavno u Hrvatskoj - nema takvog zakona.

- Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja definiran je kao razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju. S obzirom na to da studenti koji rade na temelju Zakona o obavljanju studentskih poslova ne uplaćuju doprinose za obvezno mirovinsko osiguranje, razdoblja u kojima rade ne računa im se u staž osiguranja - poručili su iz Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.

Iz MZO-a su objasnili da se radni staž i radno iskustvo nerijetko izjednačavaju iako nisu jednoznačni pojmovi. Radni staž može se ostvariti isključivo na temelju radnog odnosa evidentiranog u radnu knjižicu i podrazumijeva da je s poslodavcem sklopljen ugovor o radu, a radno iskustvo stječe se i drugim oblicima obavljanja poslova pa tako i kroz institut studentskih poslova.

Većini poslodavaca profitabilnije je uzeti studenta da izbjegnu troškove koji dolaze s ugovorom o radu, a studenti se često odlučuju produžiti godine studiranja isključivo zbog mogućnosti rada preko student servisa.

Kako je to u inozemstvu?

Upit smo poslali na desetak inozemnih ministarstava, a odgovori su nam došli iz šest zemalja Europske unije.

Najbolja je situacija u Poljskoj gdje se pet godina studiranja računa kao osam godina radnog staža. Ne plaćaju se dodatni doprinosi, a konačne uvjete za buduću mirovinu i konačni iznos mirovine tih dodatnih osam godina staža značajno mijenja. Većina poljskih fakulteta unutar obrazovnih programa ima odrađivanje prakse koja se ne plaća niti ulazi u radni staž, nego ju moraju odraditi kako bi dobili ocjenu i završili fakultet.

Vrlo je slično i u Njemačkoj u kojoj se školovanje od 17. godine života nadalje računa u bodove koji kasnije donose veću mirovinu. Maksimalan broj godina koji se priznaje je osam godina, a fakultet čak nije nužno završiti, dovoljno je samo pohađati ga određeni broj godina.

- Razdoblje studiranja računa se u buduću mirovinu, iako se ne plaćaju nikakvi dodatni doprinosi. Za razdoblja školovanja i studiranja koja su izuzeta iz ovog izračuna, mogu se dodatno uplaćivati dobrovoljni mirovinski doprinosi - poručili su iz Njemačke.

Također, 3,8 posto ukupne zarade tijekom obavljanja studentskih poslova direktno se uplaćuje kao doprinos mirovinskom osiguranju, dok poslodavac uplaćuje 13 posto iznosa za zdravstveno osiguranje.

Slovenci i Španjolci imaju isti sustav prema kojemu se godine studiranja ne gledaju pri izračunu mirovine, dok godine studentskog rada i stažiranja ulaze u konačni izračun.

- U Republici Sloveniji je zbog obavljanja privremenih i povremenih poslova učenika i studenata (tzv. studentskog rada) propisano uključivanje u obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje. Mladi koji rade preko ovlaštenih organizacija tako su uključeni u mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ostvaruju određeni radni staž i prije stupanja na tržište rada - napisali su iz slovenskog ministarstva.

Kad student ostvari primanja u iznosu 60 posto prosječne slovenske plaće, taj mu se period boduje kao mjesec dana radnog staža, a najviše što može ostvariti unutar jedne godine je 12 mjeseci.

Belgija i Austrija omogućile su studentima priznavanje perioda studiranja u konačni obračun mirovine, ali svaki mjesec koji su se školovali moraju "otkupiti". Jedina razlika među politikama ovih država je ta što je s otkupljenim godinama u Austriji moguć odlazak u prijevremenu mirovinu, a u Belgiji nije.

U Belgiji je za otkup godine dana studija potrebno izdvojiti 1792 eura, čime bruto mirovina raste 318,69 eura na godišnjoj razini. Otkupiti se može diploma samo jednog fakulteta za koji je stupanj školovanja potvrđen diplomom, a isto pravilo vrijedi i za stažiranje. Studenti koji rade puno radno vrijeme, imaju ista mirovinska prava kao i ostali zaposlenici.

Austrijanci su iznos za otkup postavili na 1333,80 eura mjesečno, a kupiti se mogu dvije godine srednje škole, školovanje na akademiji ili sveučilištu. Sam iznos mirovine određen je drugim kriterijima, no pribrojavanje godina školovanja drastično podiže i austrijske mirovine.

‘Sara sa Save‘ nova je kolumna Jutarnjeg lista,koja se bavi studentskim životom. Prijavi se u Facebook grupu Sara sa Save, ili nam se javi na mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i pitaj sve što sve što te zanima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 21:31