POSLJEDICA RATA

Poljoprivredna komora: ‘Platit ćemo skuplju pšenicu, jer je nismo uvezli na vrijeme. Godinama isto govorimo...‘

Poljoprivredna komora tvrdi da je do popunjavanja državnih zaliha trebalo doći znatno prije

Ilustracija. žetva u Ukrajini

 Serhii Liakhevych/Alamy/Alamy/Profimedia

Poljoprivredna komora tvrdi da je do popunjavanja državnih zaliha trebalo doći znatno prije, kada je već bilo nagovještaja da će kriza utjecati na cijene hrane

Iako su od početka ratne krize u Ukrajini iz Vlade stizala umirujuća pojašnjenja kako Hrvatska ima dovoljno strateških prehrambenih proizvoda u svojim zalihama, na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici Vlade našla su i dva prijedloga o obnavljanju strateških robnih zaliha.

Prvi je "Prijedlog odluke o obnavljanju strateških robnih zaliha pšenice, kukuruza i ječma", koji je ocijenjen vrlo tajnim, a drugi je "Prijedlog odluke o izvanrednoj nabavi roba strateških robnih zaliha".

Koliko će Ravnateljstvo za robne zalihe kupiti pšenice, ječma, kukuruza i drugih strateških roba te koliko će to koštati? Zašto se zalihe nisu popunile i prije nedavnog velikog skoka cijena žitarica na europskim i svjetskim burzama? Na ta pitanja jučer nismo, najvjerojatnije zbog oznake tajnosti kod samih odluka, dobiti odgovore u Ministarstvu gospodarstva.

U Ministarstvu poljoprivrede proteklog su tjedna održani sastanci s proizvođačima hrane i udrugama koje raspolažu podacima o svojim zalihama strateških prehrambenih proizvoda.

Potražnja za žitaricama

U emisiji "A sada Vlada" ministrica Marija Vučković je rekla kako će se i u uvjetima povećanja potražnje za žitaricama u EU pobrinuti za prehrambenu sigurnost građana. Govoreći o stanju robnih rezervi rekla je kako prehrambeni proizvodi čine uobičajenih 50 posto zaliha, a stanje je sada uobičajeno.

- Uobičajene rezerve formiraju se na bazi 30 dnevnih potreba stanovništva. Mi sada primamo i izbjeglice i imamo prijetnje u opskrbnim lancima. Stanje je na redovitoj razini, a nadogradit ćemo ga vrlo skoro - najavila je ovo popunjavanje ministrica. No, iz Hrvatske poljoprivredne komore navode kako je do popunjavanja državnih zaliha trebalo doći znatno ranije, kada je već bilo nagovještaja da će kriza utjecati na cijene hrane.

- Mi godinama ponavljamo da bi se državne zalihe trebale popunjavati na šestomjesečnog razini kod žitarica i roba koje se mogu duže skladištiti. Sada će nam se dogoditi isto što i s plinom, bit ćemo prisiljeni kupovati kada cijene skoče. Da je bilo po našem prijedlogu, kilogram pšenice mogli smo ljetos kupiti za 1,30 kuna za kilogram, a sada je cijena 2,30 s tendencijom rasta - kaže Mato Brlošić, potpredsjednik HPK. Dodaje da su tražili i popise strateških roba te godišnje potrebe količine za svaku kategoriju, ali ih nisu uspjeli dobiti pod obrazloženjem državne tajne.

- Ali godišnje domaće potrebe pšenice nisu tajna, one su oko 450.000 tona, pa je pretpostavka da nam na mjesečnoj razini popunjavanja zaliha treba oko 37.000 tona pšenice. Nije teško izračunati koliko smo već izgubili u oklijevanju oko kupnje - kaže Brlošić.

220 skladišta robnih zaliha

Po zakonu, strateške robne zalihe čine prehrambeni proizvodi (46,93%) (žitarice i prerađevine od žitarica, meso i mesne konzerve, mlijeko i mliječne prerađevine, ulje, šećer i drugo) te neprehrambeni proizvodi (53,61%) (naftni derivati, višenamjenske cisterne, plovila, agregati, pumpe, oprema i roba za opskrbu, smještaj i zbrinjavanje stanovništva te oprema za zaštitu od poplava).​

Trenutačno je u Hrvatskoj 220 skladišta robnih zaliha, vrijednosti strateških robnih zaliha u iznosu od 552,943.117,47 kuna, od čega vrijednost prehrambenih proizvoda iznosi 256,496.042,47 kuna, a neprehrambenih proizvoda 296,447.075 kuna. Popuna nedostajućih količina strateških robnih zaliha vrši se kontinuirano, sukladno Bilanci, Godišnjem programu i Planu nabave, navode iz Ministarstva gospodarstva.

Dodaju kako "Vlada može obvezati pravne i fizičke osobe koje proizvode, odnosno koje obavljaju promet određenim vrstama robe koje čine robne zalihe, da u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske moraju proizvoditi, odnosno prodavati tu vrstu robe radi popune, odnosno obnavljanja robnih zaliha".

Mađarska već donijela odluku o zabrani izvoza

Zbog neizvjesnosti oko dužine rata i izostanka proljetne sjetve u Ukrajini, cijene pšenice od početka tjedna su dosegle najveću razinu u proteklih 14 godina. Dok Rumunjska i Bugarska još razmišljaju o zabrani izvoza žitarica, Mađarska je svoju odluku već donijela.

Kako bi osigurali dovoljne količine za domaće potrebe, Orbanovi ministri zabranili su izvoz, a osim pšenice problem je zaustavljanje izvoza kukuruza u zemlje Europske unije, kojima kasnije treba i za proizvodnju stočne hrane, čija je cijena također značajno skočila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:01