50 POSTO SKUPLJE

POSKUPJELA HRANA U STUDENTSKIM MENZAMA ‘Jaje je danas 4 kn, a jučer cijeli ručak 2,8’

Prehrana je skuplja za 50 posto, a novac bi trebao ići siromašnijim studentima

Cijena prehrane u studentskim menzama jučer je poskupjela za gotovo 50 posto, stupanjem na snagu novog pravilnika koji se nije mijenjao od 2002., zbog čega su mnogi studenti, koji nisu znali za ovaj potez Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, bili šokirani iznosima na računima.

Ministarstvo je novim pravilnikom odlučilo povisiti cijenu menija sa 4,40 kuna na 6,50 kuna, a smanjena je i subvencija koju država plaća za osnovni obrok sa 73,65 posto na 71,24 posto. Također, smanjena je i subvencija za namirnice koje nisu u meniju s prijašnjih 73,65 posto na 50 posto.

Novi meni 22,60 kuna

Prema starom Pravilniku o potpori za pokriće troškova prehrane, cijena menija iznosila je 16,70 kuna.

Ministarstvo je plaćalo 12,30 kuna, a student 4,40 kuna. Sada se cijena menija povećala na 22,60 kuna, od čega MZOS sudjeluje u subvencioniranju sa 71,24 posto za meni i 50 posto za ostale proizvode koji ne ulaze u meni.

Novost je i to što studenti više ne primaju mjesečne iznose novca na iksici, već tjedne, pri čemu se neiskorišteni dio briše, a dnevni limit smanjuje s osam na četiri obroka.

Cijena stara 15 godina

Antonia Matković, studentica koja živi u Studentskom domu Stjepan Radić, jučer se iznenadila iznosom svog računa.

- Račun koji sam inače plaćala 2,85 kuna, sada sam platila 7,08 kuna. Ne samo što su snizili subvencije nego su i povećali cijene. Njihovo je objašnjenje da je prijašnja cijena bila neodrživa. Međutim, sada su subvencije smanjene ne samo za deserte nego i za svu drugu hranu koju oni nazivaju nezdravom. To su pizze, ćevapi, probiotički jogurt, med, pohana piletina, pomfrit, krafne... - kaže ova studentica, začuđena što jedno kokošje kuhano jaje prema ekonomskoj cijeni košta čak četiri kune.

U MZOS-u su se odlučili na ovaj potez jer se cijena nije mijenjala gotovo 15 godina, iako su u međuvremenu poskupjeli energentni i namirnice, a broj studenata se u tom razdoblju povećao za 80 tisuća.

Plan Ministarstva je na godišnjoj razini uštedjeti od 10 do 15 posto od ukupnog iznosa koji se troši na prehranu, a novac koji bi se na taj način uštedio dobili bi siromašniji studenti kroz stipendije.

Sada je situacija takva da oko 150.000 redovitih studenata koji steknu najmanje 18 ECTS bodova ima pravo na subvencioniranu prehranu, za što država godišnje troši čak 260 milijuna kuna.

Za poboljšanje studentskog standarda (stipendije, prehrana, smještaj, zdravstveno osiguranje, prijevoz, porezne olakšice) ukupno se godišnje troši pola milijarde kuna.

Dakle, polovica tog iznosa odlazi na prehranu studenata i tu se najbolje pokazuje neracionalnost sustava. S jedne strane, država subvencionira prehranu gotovo svim studentima, a s druge strane mali broj njih prima stipendije i živi u domu.

Više za smještaj

- Analize su pokazale da najveći dio novca odlazi na prehranu, a zapravo studente najviše financijski opterećuju troškovi za stanovanje. Samo 11 posto studenata živi u domu, a čak 31 posto njih je u privatnom smještaju. Zato bi ovakav sustav trebao voditi tome da se kroz stipendije omogući više novca za pokrivanje troškova smještaja. Za to bi, naravno, trebalo izgraditi i nove domove, te obnoviti postojeće korištenjem EU fondova - kaže prof. dr. Vladimir Mrša, voditelj radne skupine za visoko obrazovanje, koji je sudjelovao u izradi nedavno predstavljene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Stipendije za šest posto

Danas tek šest posto ukupne studentske populacije prima neki oblik stipendije (prosječno 1000 kuna mjesečno), a samo 11 posto njih ima mjesto u domu. Država trenutno subvencionira smještaj za oko 17.000 studenata, za što godišnje izdvaja 22 milijuna kuna.

Od tog iznosa 11 milijuna kuna otpada na subvencioniranje smještaja za oko 10.000 studenata u domovima (105 kuna mjesečno), 2 milijuna kuna je namijenjeno za oko 1500 studenata koji su smješteni u učeničke domove, a 9 milijuna kuna godišnje se troši na oko 6000 studenata kojima država subvencionira podstanarstvo (147 kuna mjesečno).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 09:12