Jutros u 7 sati i 7 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su vrlo jak potres s epicentrom u moru u blizini Riminija. Magnituda potresa iznosila je 5.7 prema Richteru, a potres se osjetio se diljem Hrvatske.
Zanimljivo, današnji potres dogodio se točno na godišnjicu velikog zagrebačkog potresa iz 1880. Zagreb, koji je tada, prema povijesnim knjigama, brojao manje od 30 tisuća stanovnika, tog prohladnog utorka, 9. studenoga 1880. godine zatresao je potres jačine 6,3 po Richteru, s epicentrom na Medvednici. Tadašnji ljetopisci zapisali su da se to "zgodilo" u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde. Zagreb se, pisale su tadašnje novine, "fes prodrmal", "splašil je ljude", a odnio je, nažalost, dva života.
Njihova imena zabilježena su u povijesnim almanasima - litograf Petar Stanić poginuo je u Kačićevoj ulici kada je na njega pao dimnjak, a njegov sin, koji je bio s njim, prošao je, na sreću, bez ozljeda. Bolje sreće nije bio niti bankovni činovnik Ladislav Smetana, koji je također podlegao ozljedama nakon što je na njega pala žbuka s jedne zgrade.
Da bi se danas moglo procijeniti kakav je to potres bio, valja znati da su 1880. godine u Zagrebu bile 2483 stambene zgrade i 1187 gospodarskih. Od ukupno 3670 objekata gotovo svi su oštećeni (!), a 12,6 posto zgrada je teško oštećeno (nastali su otvori u zidovima, rušenje unutarnjih zidova i dijelova zgrade, do rušenja cijele zgrade). Osim u Zagrebu (slika 1), velika su štete bile u mjestima Planina, Kašina, Moravče, Čučerje, Markuševec, Vugrovec, Granešina, Sesvete, Remete, Stenjevec, Kraljev Vrh, Stubica Donja, Stubica Gornja i Marija Bistrica, navodi Seizmološki zavod.
Nastradala je i zagrebačka katedrala, koja je potom u potpunosti renovirana i nadograđena prema projektu Hermanna Bolléa. Uz tadašnju katedralu i nadbiskupski dvor oštećen je bio i barokni toranj crkve Svetog Franje, koji se na kraju ipak nije mogao spasiti te je srušen.
Na Gornjem gradu oštećenja su pretrpjele crkve Sv. Marka, gdje je strop pao i uništio orgulje, i Sv. Katarine, gdje su bila zatrpana dva oltara. Nije ostala pošteđena ni kula Lotrščak koja je "dala pukotinu" te Kamenita vrata. Kada bi se tadašnja šteta preračunala u današnja sredstva, bilo bi to malo manje od 7 milijuna eura. Ostat će zabilježeno da je car Franjo Josip iz osobnih novčanih zaliha izdvojio tadašnjih 20 tisuća forinti, ali to je tek dostajalo za gradnju i renoviranje dviju kuća. Mnogo više sredstava skupili su, recimo, dragovoljnim prilozima ili nekim humanitarnim akcijama stanovnici i institucije Krakova, Lavova i Sofije, kao pomoć "slavenskoj braći".
No, u Zagrebu je zavladala određena panika, pa kroničari tih zbivanja napominju da je u samo nekoliko sati na Glavnom kolodvoru prodano više od 3800 putnih karata, a tijekom sljedećih nekoliko dana iz Zagreba se odselila, i to uglavnom zauvijek, u ostale dijelove tadašnje Austro-Ugarske Carevine gotovo petina stanovništva. Mnogi su otišli na selo - dok se stanje ne smiri. A stanje se vrlo sporo smirivalo, jer je do travnja 1881. godine, dakle gotovo šest mjeseci, zabilježeno čak 131 podrhtavanje tla u Zagrebu i okolici!
I dok su mnogi bježali i spas tražili drugdje, veliki pisac August Šenoa ostao je gradu, pomažući unesrećenima. Zbog toga se razbolio te je krajem 1881. godine umro od teške upale pluća. I skladatelj Ivan Zajc je odmah prionuo poslu te je komponirao kantatu "Zemljotres", koja je već u veljači 1881. imala svoju prvu izvedbu u pjevačkom društvu Kolo. Fotograf Ivan Standl načinio je tada vrijedne i ekskluzivne fotografije razaranja Zagreba u potresu.
No, tadašnje vlasti vrlo brzo su prionule obnovi Zagreba, pa se on, čak zahvaljujući tom potresu, počeo ubrzano graditi i širiti te je za samo desetak godina porastao na gotovo 40 tisuća stanovnika, a podsjetimo, nakon potresa čak 6 tisuća ga je napustilo. U tom razdoblju sagrađeno je, u području koje danas nazivamo širi centar Zagreba, više od 700 novih zgrada. U grad su, naime, pristigli arhitekti i građevinari iz Slovenije i Austrije te mnogi siromašni seljaci iz okolice Zagreba, ali i iz drugih dijelova Hrvatske, koji su došli u potrazi za poslom. To je pridonijelo i stvaranju i jačanju industrijske "radničke klase" u Zagrebu. Osim toga, Zagreb tada poprima i obrise modernoga urbanog grada s osnovnim tada standardima poput gradske rasvjete, pa kanalizacije i uskoro i gradskog transporta - konjskog tramvaja.
Grad se nastavio širiti prema Donjem gradu, gdje je sagrađeno nekoliko novih ulica - proširena je i produžena Vlaška, Đure Deželića, a od glavnog Jelačićeva placa proširio se, s novosagrađenim zgradama, na Petrinjsku, Prašku i Gundulićevu te Gajevu ulicu, a tada je i današnja Frankopanska dobila izgled kakav i danas ima.
Podsjetimo, 22. ožujka 2020. Zagreb i šire zagrebačko područje u 6 sati i 24 minute pogodio je snažan potres magnitude 5.5 prema Richteru. Nakon glavnog potresa uslijedio je čitav niz brojnih naknadnih potresa (do kraja 2021. godine zabilježeno je oko 3500 potresa, od kojih je u prvoj godini zabilježeno oko 3200).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....