NIŠTA OD 'SANADEROVINE'?

POVIŠICA ZA 240.000 LJUDI PADA ZBOG 0,00052%? Ribić: 'Neka sud zaokruži! Ovo je samoubojstvo Vlade za bilo kakve pregovore sa sindikatima!'

Ministar Mrsić traži od DZS-a da im izračuna aritmetičku sredinu posljednje dvije stope rasta BDP-a. Ako se potvrdi da je rast dva posto, aktivira se sporazum o povišici za 240.000 državnih zaposlenika
 Goran Mehkek/CROPIX

- Točno je da je Državni zavod za statistiku objavio da je realna stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu ove godine bila 2,8 posto. Točno je i da je u drugom kvartalu rasla za 1,2 posto. No, ako me pitate je li prosječna stopa BDP-a za ta dva kvartala, mjereno aritmetičkom sredinom, bila jednaka ili veća od dva posto, odgovaram: nije. Prosječni rast je bio 1,9995 - rekao nam je jučer Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

A ako je rast BDP-a u protekla dva kvartala bio manji od prosječnih dva posto, ništa od povišice od 6 posto bruto osnovice za 240.000 javnih, državnih i lokalnih službenika. Naime, Dodatak Sporazumu o osnovici plaće, kojim se 2009. godine javni i državni sektor odrekao već dogovorene povišice od 6 posto zbog krize te je odgodio za bolja vremena, izrijekom kaže da će se dogovoreno povećanje osnovice provesti kad "službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)".

- Mi smo legalisti, Sporazum je na snazi i treba ga poštovati, o tome nema spora. Poslali smo Državnom zavodu za statistiku službeni dopis da nam dostave točan podatak o tome koliko iznosi aritmetička sredina posljednje dvije stope rasta BDP-a. Kad dobijemo taj papir, sjest ćemo sa sindikatima i dogovoriti se kako provesti Sporazum. Ponavljam, Sporazum je jasan i treba ga provesti kao što je napisan - kaže ministar rada Mirando Mrsić.

Ne želi komentirati izračune koje je ravnatelj DZS-a Marko Krištof već iznio jer, kaže, to nije službeni podatak. Nije želio odgovoriti ni na to hoće li tražiti izračun aritmetičke sredine na jednu decimalu, što je uobičajeno za izražavanje stope rasta BDP-a u DZS-u i Eurostatu, ili na više decimala.

- Ne želim prejudicirati što će reći DZS - kaže Mrsić.

Naime, nakon što je DZS prije tjedan objavio prvu procjenu rasta BDP-a za treći kvartal od 2,8 posto, a sindikati najavili da će se automatski aktivirati Sporazum o povišici, iz Vlade je neslužbenim kanalima poručeno da treba pričekati konačne rezultate jer bi izračun na dvije decimale mogao pokazati da je prosječni rast manji od dva posto. Stopa BDP-a nikada ranije nije izražena na dvije ili više decimala. U jučer objavljenom priopćenju DZS je ponovio da je stopa rasta 2,8 posto, no iz ostalih objavljenih podataka može se izračunati stopa na bezbroj decimala.

Igrom slučaja, i izračun na dvije decimale pokazivao je da je prosječni rast - dva posto. Naime, stopa rasta iznosila je u posljednjem tromjesečju 2,84 posto, a u pretposljednjem 1,16. Međutim, upitan za aritmetičku sredinu, ravnatelj DZS-a odlučio se za čak četiri decimale, koje ukazuju da je prosječan rasta ta dva kvartala bio - 1,9995 posto.

- Vidjet ćemo na koliko će decimala suditi sud - kaže Vilim Ribić iz Matice sindikata.

Ovakav stav aktualne Vlade, dodaje, samoubojstvo je za bilo kakve pregovore sa sindikatima.

- Ministar nas je mogao pozvati i reći - to je to, prosječni je rast dva posto i ajmo sada vidjeti što se da napraviti. Na ovaj način zatvorio je svaki manevarski prostor za pregovore - kaže Ribić.

A pregovori će Vladi itekako trebati. Čak i ako sadašnja "aritmetička sredina" rasta BDP-a pokaže da je on rastao manje od dva posto, Vlada si je najvjerojatnije kupila tek tri mjeseca: podaci iz listopada pokazuju da je industrijska proizvodnja rasla 6,4 posto, najviše od 2007. godine, a da je trgovina na malo rasla 1,3 posto. Oporavlja se i građevina, a i broj turista veći je nego lani. S takvim pokazateljima, kažu analitičari, BDP će u četvrtom kvartalu rasti najmanje 1,3 posto - dovoljno da sljedeća aritmetička sredina, na koliko god decimala bila izražena, bude veća od dva. Dakle, Sporazum će se aktivirati najkasnije u drugom kvartalu 2015., a Vlada i dalje neće imati novca. Da bi pak sindikati dogovorili odgodu ili promjenu Sporazuma, trebaju provesti referendum među članstvom i dobiti podršku za odgodu.

- Kolika je vjerojatnost da će u ovakvom ozračju članstvo na to pristati - pita Ribić.

Trošak od 450 mil. kuna nije planiran

Kada bi dodatno pojašnjenje DZS-a pokazalo da je prosječan rast BDP-a ipak bio dva posto, već bi se u siječnju javnim i državnim službenicima morale isplatiti uvećane plaće. Novac za povećanje nije planiran u proračunu, a s obzirom na to da je na snazi privremeno financiranje za prva tri mjeseca, sukladno Zakonu o proračunu, rashodi trebaju biti isti kao u prvom kvartalu prošle godine, "a najviše do jedne četvrtine izvršenih rashoda". Ako bi se plaće povećale za šest posto, procjenjuje se da bi trošak za tri mjeseca bio 450 milijuna kuna.

- Taj novac nije planiran u proračunu niti postoji zakonska mogućnost preraspodjele. Ako prosječni rast bude dva, mi povišicu moramo isplatiti. Za 1. i 2. mjesec ćemo imati novca, ali za 3. će faliti - kaže ministar Mrsić. Tada je moguće da se u ožujku javnim i državnim službenicima isplati manja plaća, koja će im biti nadoknađena u travnju, nakon što se prihvati redovni proračun.

Iz Ministarstva financija poručuju da, ako se utvrdi da je nastala obveza za državni proračun na temelju Kolektivnog ugovora između Vlade i Sindikata državnih službi, "ista se kao rashod može uključiti tek prilikom izrade proračuna za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. godinu". U svakom slučaju, to je posao nove Vlade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:24