EURIZIRANA ZEMLJA

Povratak kune: Hrvati će kredite u eurima plaćati skuplje nego dosad?

 Nikša Stipaničev / CROPIX

ZAGREB - Hrvati bi kredite u eurima u budućnosti mogli plaćati puno skuplje nego sada, a utjehu za to mogli bi potražiti u kunskim kreditima.

Suština je to prijedloga Tomislava Galca, glavnog savjetnika u Sektoru za istraživanje i statistiku Hrvatske narodne banke, kojeg je iznio u najnovijoj publikaciji središnje banke o eurizaciji.

Među mjerama za njeno suzbijanje, Galac predlaže uvođenje posebnog nameta na kamate koje se plaćaju na nekunske kredite. Pritom je, kaže u razgovoru za Jutarnji, svejedno bi li taj namet bio neki novi porez, kojeg može plaćati banka ili sam krajnji korisnik, ili bi se do poskupljenja kredita u eurima došlo povećanjem obvezne pričuve koju poslovne banke od depozita izdvajaju u središnju banku, čime bi zaobilaznim putem poskupili i krediti. Trošak bi u konačnici ionako snosili krajnji korisnici kredita, koji bi plaćali skuplje kredite u eurima.

Tko plaća ceh

- Bitno je da kredit u eurima poskupi za krajnjeg korisnika, kako bi ga se potaklo na zaduživanje u kunama - ističe Galac.

Računica pokazuje da bi povećanje kamatne stope na stambene kredite u eurima za samo pola postotna boda građanima džep mjesečno moglo stanjiti za više od 200 kuna. Naime, ako sada uzimaju stambeni kredit od, primjerice, 100.000 eura, s rokom otplate od 30 godina i kamatnom stopom od šest posto, mjesečna im rata iznosi oko 590 eura, ili nešto manje od 4400 kuna.

No, s kamatom koja bi za pola postotna boda bila viša, mjesečno bi za krov nad glavom morali izdvajati oko 620 eura, ili oko 4600 kuna.

U takvoj situaciji, stambeni krediti u kunama, koji ne bi bili opterećni novim nametom, postali bi zanimljiviji građanima, ali i bankama.

Hrvatska je jedna od najeuriziranijih zemalja u regiji, a kriza je dodatno potakla korištenje eura. Svoj prilog tome dala je i država, koja se uglavnom zadužuje u eurima i tako šalje loš signal, a onemogućuje i stvaranje referentne krivulje prinosa za domaću valutu, pa Galac predlaže da se javni sektor više zadužuje u domaćoj valuti.

Česta meta

Iako Galac ističe da iznosi vlastito mišljenje, očito je da i u HNB-u razmatraju kako ‘deeurizirati’ Hrvatsku, tim više što je monetarna vlast meta čestih kritika zbog dominacije eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:32