INICIRAMO BITNE TEME

PRAVA PITANJA, DRUGI DIO Anketa Jutarnjeg: Ocijenite kvalitetu pregovora Mosta, HDZ-a i SDP-a

Je li se u pregovorima o sastavljanju vlade mislilo ozbiljno vidjet će se kad se bude sastavljao proračun; i obratno - po tome vodi li se računa o proračunu već kod pregovora o politikama vidi se jesu li pregovori ozbiljni
 CROPIX

Europapress holding odlučio je pokrenuti drugi dio projekta Prava pitanja. Prvi dio polučio je više nego zadovoljavajuće rezultate. Pripadajuća internetska podstranica Jutarnjeg lista imala je više od milijun i sto tisuća jedinstvenih posjetitelja, u tiskanim medijima EPH objavljene su stotine stranica teksta o pitanjima koje smo selekcionirali kao ključna, no vjerojatno je najznačajnije to što su se u ovom predizbornom razdoblju u javnosti izrazito nametnule ekonomske teme.

To očito, i očekivano, nije dovoljno. Iako su bile dio javne rasprave, stranke su ekonomske i s njima povezane teme dosljedno izbjegavale. (Doduše, nisu se previše bavile ni ozbiljnim političkim pitanjima, na primjer Hrvatskom kao članicom EU, nego su se više verbalno nadjačavale. Konfuzni pregovori između "treće opcije", Mosta nezavisnih lista, i dviju koalicija koje su osvojile najviše, ali nedovoljno glasova da formiraju vladu rezultat su tog problema sa sadržajem kampanje.

Znati umjesto lutati

Treći je razlog za nastavak projekta Prava pitanja to što je riječ "reforme" potpuno ispražnjena od sadržaja. Već je postala predmet ismijavanja i sasvim je ozbiljna mogućnost da i u široj javnosti počne izazivati otpor. Stranke nisu i ne mogu, naravno, biti same odgovorne. U cijelom razdoblju između dvaju parlamentarnih izbora značenje riječi "reforme" i sadržaj pojma "strukturne" nisu konkretizirali ni stručnjaci koji su se njima koristili. Utoliko ne čudi što se u pregovorima Mosta i vodećih koalicija minorni zahvati predstavljaju kao značajni zaokreti. Ne čudi ni da sve strane bez ustezanja pristaju na sve prijedloge. Ionako ih ni na što ne obvezuju.

Korisno je, dakle, da se u rasprave o budućoj politici, posebno ekonomskoj, aktivno uključi i stručna i široka javnost, kao i dosad u postavljanju Pravih pitanja. Na taj se način istražuje koliko zaista znamo što nam je raditi, kreiraju očekivanja, stvara ambijent i omogućuje da dogovoreno bude udomaćeno i lakše provedivo. Nije li to glavni smisao javnog dijaloga.

Proračun kao mjera

Za početak korisno je raščistiti sa sintagmom "bolni rezovi". Po logici stvari reforme se prije svega svode na deprivilegiranje privilegiranih. Protiv promjena se najviše bune oni kojima bi se uzelo ono što nisu zaslužili, a ne oni koji ne dobivaju ono što su zaslužili. Nije ni čudno da poprimaju sve širu podršku. Sadržajno, međutim, to i dalje ne govori dovoljno. Utoliko je nastavak projekta Prava pitanja vrlo zahtjevan.

Na sreću, postoji ekonomsko-politički zadatak koji se ne može izbjeći, a koji - spletom okolnosti - utjelovljuje sve rasprave, politike, opredjeljenja i vrijednosti. Riječ je o sastavljanju proračuna. Tek kad se pristupi sastavljanju proračuna za 2016. godinu, vidjet će se kvaliteta pregovarača, te slaže li se vlada ne bi li vodila kredibilnu politiku ili je riječ o lošim kompromisima. Ako se pregovaraju politike a ne vodi računa o proračunu, to je loš posao, račun bez krčmara. Proračunska je politika, kako se često zna opravdano pretjerati, sinteza svih ostalih politika.

U nastavku Pravih pitanja nastojat će se započeti od vidljivih i provjerljivih činjenica i uvida: to što javni dug postojano raste brže od BDP-a neupitan je dokaz neefikasnosti; dug je prevelik ako se ne može otplaćivati; Hrvatska je u rizičnoj poziciji s obzirom na dospijeća otplata 2017. godine i mogućnost da refinanciranje, uz očekivani rast kamata, postane neostvarivo. Ergo, ne obave li se priprema za taj izazov već u proračunu za 2016. godinu, zemlja se izlaže ozbiljnom riziku.

Ako bi se u proračunu za 2016. godinu vodilo računa o proračunu za 2017., već to bi bio značajan zaokret u odnosu na dosadašnju praksu. Hrvatska uobičajeno tijekom godine ima jedan ili čak dva rebalansa. To je prvi korak uspostave političkog i ekonomskog kredibiliteta. Kao u nekoj lančanoj reakciji otvaraju se mogućnosti manje izloženosti riziku refinanciranja duga, povećanja rejtinga i političkog ugleda, smanjenja troškova financiranja ne samo za državu nego i gospodarstvo. Slijede povećanje investicija i ekonomskog optimizma, a u konačnici otvaranje prostora za povećanje zapošljavanja. Ako se u ekonomiji o nečemu govori, onda je to o poslu. Ako Hrvatska ima neki ekonomski problem, onda su to niske stope zaposlenosti i otvaranja radnih mjesta.

Ozbiljnost pregovora

Ne treba sve svoditi na ekonomiju, život je kudikamo bogatiji. Ovdje se međutim ne radi o redukciji. Sastavljanje proračuna u isti je mah vrlo konkretan, tehnički i dovoljno širok, politički zadatak. U proračunu su sve politike, od kulturne do zdravstvene, u njemu su vrijednosti i prioriteti. Koliko su tekući pregovori o sastavljanju vlade zaista ozbiljni vidjet će se tek kad se pretoče u proračun. U njemu se testira kredibilnost politike i kapaciteti upućene i široke javnosti da izabere smjer perspektivne ekonomije kojoj se ne mora robovati. U demokraciji nije sve na političarima, koliko god je javnost njima opčinjena. Zbog tih razloga i radi spomenutih ciljeva nastavak Pravih pitanja fokusira se na proračun za 2016./17. godinu.

Upravo se vode pregovori o sastavljanju iduće vlade. Govori se o usklađivanju reformskih ideja. Pozivamo vas da kroz odgovore na nekoliko pitanja ocijenite kvalitetu pregovora o reformama:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 15:50