OPSTANAK HRVOJ-ŠIPEK

‘Pravnici iz Državnog pravobraniteljstva formirani su da budu lojalni državi. No, DORH je neovisna institucija‘

Jedan od profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta rekao nam je kako je potpuno pogrešno da je na čelo DORH-a postavljena osoba iz građanske grane prava

Zlata Hrvoj-Šipek

 Damjan Tadic/Cropix

Onako kako je premijer Andrej Plenković najavio da će parlamentarna većina podržati Izvješće glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek o radu DORH-a u 2020. godini, iako se spekuliralo da ona više nema njihovu podršku nakon kompromitacije u slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac, tako je i bilo jučer u Saboru: Izvješće je dobilo podršku 77 zastupnika, a 49 je bilo protiv.

Za oporbu, glasanje o Izvješću je, kako je poručila Dalija Orešković, Centar, glasanje za korupciju, jer "HDZ vraća uslugu Zlati Hrvoj-Šipek zato što je zaštitila Gabrijelu Žalac od kaznenog progona i opstruirala istragu". Podsjetili su još jednom na grijehe glavne državne odvjetnice koja je najprije na konferenciji za novinare tvrdila da nije znala što USKOK radi na predmetu Žalac, potom je negirala, a onda, ipak, priznala da je dobila Izvješće USKOK-a, što je na koncu potvrdio i nadzor DORH-a.

Žestoke kritike iz oporbe

Većina je odbacila i prijedlog zaključka SDP-a i Antikorupcijskog vijeća da se Vlada zaduži da podnese prijedlog za razrješenje Zlate Hrvoj-Šipek. SDP-ov Peđa Grbin zaključio je da su ispunjeni svi uvjeti da joj se kaže doviđenja i dovede nekoga tko će biti u stanju raditi svoj posao: "DORH je znao sve o slučaju Žalac, znao je da je Hrvatska oštećena i držao ga je u ladici.

Ured europskog javnog tužitelja morao je ustati u zaštitu interesa hrvatskih građana i proračuna od korupcije. Institucije ne rade svoj posao od trenutka kada je HDZ stavio svoju šapu na njih." Sandra Benčić, Zeleno-lijevi blok, smatra da je bilo "nakaradno gledati u Saboru kako ključnu osobu za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj brani jedino HDZ, proglašen odgovornim za kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti, istog djela koje je ista ta glavna državna odvjetnica u 2020. najčešće odbacivala". A gore od toga, upozorila je, jest to što ministar Ivan Malenica i Zlata Hrvoj-Šipek o primjeni europskog prava tvrde da ona nije morala predati predmete koji su nastali prije nego što je naš zakon stupio na snagu, iako je uredba na snazi od 2017.

Najoštriji je bio Nikola Grmoja, Most, koji je ustvrdio da svi oni koji dignu ruku "sudjeluju u udruženom zločinačkom pothvatu": "Nakon što je postalo jasno da je Hrvoj-Šipek lagala nemate više nikakvog razloga da je podržite. Ili možda imate jer je milovala i smilovala se vašoj Gabi, jer je milovala vašeg Tolušića i sada joj morate vratiti uslugu. Sramotite Hrvatsku i pred europskim institucijama, sve je isto kao u vrijeme Ive Sanadera."

A predsjednik države Zoran Mlanović, nakon posjeta SUVAG-u, ustvrdio je: "Nama se raspada sustav Državnog odvjetništva - to je strašan problem. Preko noći jedan potpuno izgubljen tip na čelu Ministarstva obrane ode u drugi plan i spašava se glava glavnoj državnoj odvjetnici koja je očito spašavala glavu članice Predsjedništva HDZ-a (Gabrijele Žalac). Bilo bi nadrealno da je HDZ nakon toga kazni".

Milanović smatra da je DORH "u svoj svojoj bijedi i golotinji razotkriven, što istraživačkim novinarstvom, što fatalnim nesnalaženjem protagonista". Pitanje je kako takvi ljudi mogu organizirano provoditi kazneni progon najtežih kaznenih djela, rekao je Milanović i odgovorio: "Ali, eto, mogu. Kad znate na koji način su došli na ta čelna mjesta, uz kakvu protekciju i kakve zakulisne dogovore, a sve pod egidom javnog poziva, kojeg u stvarnosti nije bilo, nego je sve dogovoreno u kabinetu bivšeg ministra Dražena Bošnjakovića, onda su ovo potpuno očekivani ishodi."

Osvrnuo se i na ocjene da je Hrvoj-Šipek "dobila žuti karton". "Nema žutog kartona, onog trena kad izgubiš povjerenje, kad se osramotiš - gotovo je", ustvrdio je Milanović i naglasio da tu nije riječ o jednoj osobi, već o sustavu na čijem je čelu osoba "kojoj ne vjeruje nitko".

Nekoliko sveučilišnih profesora prava koje smo pitali za mišljenje o tome može li DORH nakon afere Žalac zadržati povjerenje javnosti nisu bili voljni javno komentirati slučaj. Jedan od profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je želio ostati neimenovan, rekao nam je kako je potpuno pogrešno da je na čelo DORH-a - tijela kaznenog progona, postavljena osoba iz građanske grane prava. Hrvoj-Šipek se, naime, nikad tijekom karijere nije bavila kaznenim, već građanskim pravom.

Formirani da budu lojalni

U DORH je došla iz Državnog pravobraniteljstva kojem je na čelu bio jedan od utemeljitelja HDZ-a, Petar Šale, a koje je 2001. pripojeno DORH-u. Hrvoj Šipek je potom nastavila raditi u građanskom odjelu DORH-a. Zadaća tog odjela je ista koju je imalo Državno pravobraniteljstvo - štititi financijske interese države u pravnim sporovima u kojima je jedna od stranaka država. "Pravnici stasali u Državnom pravobraniteljstvu formirani su da budu lojalni državi i da budu zastupnici države. Za razliku od njega, DORH je neovisna pravosudna institucija čija je temeljna zadaća kazneni progon.

Njemačka ili Austrija, na čije se pravosudne sustave Hrvatska rado ugleda, imaju javna tužiteljstva koja se bave isključivo kaznenim progonom, dok financijske interese države u sporovima štite posebni pravni odjeli formirani pri ministarstvu financija, ili posebne institucije koje nisu sastavni dio tužiteljstva", upozorava nas ovaj sveučilišni profesor prava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 01:10