KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ

PREDSJEDNICA U VELIKOM INTERVJUU ZA JUTARNJI OTKRIVA IDE LI U UTRKU ZA DRUGI MANDAT 'Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a'

Prvi sam mandat dobila kao kandidatkinja HDZ-a. Da nije bilo potpore stranke i tisuća vrijednih volontera, nikada ne bih bila izabrana za predsjednicu. Sigurna sam da članstvo u svemu što radim prepoznaje bitne sadržaje izvorišnih osnova i ciljeva HDZ-a
 Neja Markičević / CROPIX

“Ako se ponovno odlučim na kandidaturu, vjerujem da ću ponovno imati podršku HDZ-a”, kaže u velikom intervjuu za Jutarnji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. U ovom času ne razmišlja o drugom mandatu. “Nisam razmišljala ni o tome da na predsjedničke izbore izađem kao neovisni kandidat.”

Grabar-Kitarović zadnjih je mjeseci potpuno fokusirana na pripremu mjera koje bi trebale zaustaviti negativne demografske trendove i odlazak mladih iz Hrvatske. “Ima još godina i pol do izbora, to je za politiku i politički život puno”, poručuje i najavljuje da će se ubuduće češće sastajati s premijerom Andrejom Plenkovićem. “Mi dobro komuniciramo, problem je što ta komunikacija nije češća kako bi se izbjegli nesporazumi.”

Predsjednice, hoćete li se kandidirati za drugi mandat?

- U ovom trenutku o tome uopće ne razmišljam. U potpunosti sam usredotočena na dužnost koju obnašam, na sadašnji mandat.

Bilo je, međutim, male nervoze i u HDZ-u zato što se ne izjašnjavate hoćete li se kandidirati za drugi mandat. Branko Bačić prije nekoliko je dana govorio i o nekom okvirnom roku kada biste se trebali izjasniti, najesen, kako bi se stranka mogla tehnički pripremiti za predsjedničke izbore.

- Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme.

Kad je riječ o vašem prvom mandatu, HDZ je čvrsto stao iza vas. Kakvi su vaši današnji odnosi s HDZ-om?

- Rekla bih da su iznimno dobri, nastojim sa svim parlamentarnim strankama imati korektne odnose. Sigurna sam da članstvo HDZ-a u svemu što radim i govorim prepoznaje bitne sadržaje izvorišnih osnova i programskih ciljeva HDZ-a te kako od mene ne očekuju da šutim. To ne bi bilo ni na korist HDZ-a, jer se od mene očekuje da progovaram o problemima koji muče sve hrvatske državljane. Kao predsjednica Republike, dužna sam upozoravati na zabrinjavajuće pojave u društvu, a kad je riječ o kandidaturi za drugi mandat, donijet ću odluku o tome kada za to dođe vrijeme.

Jeste li možda razmišljali i o tome da se kandidirate kao nezavisna kandidatkinja?

- Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovo odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu.

Kako 2020. godine preuzimamo predsjedanje EU, je li moguće da će predsjednički izbori biti održani i u kasnu jesen sljedeće godine?

- Ne mogu nagađati. Vlada raspisuje izbore.

Vaši istupi i angažman u posljednje vrijeme često se interpretiraju kao predizborni, gdje ima elemenata populizma?

- Kada razgovaramo o populizmu, moramo imati u vidu da populizam ima svoje lice i naličje. U politologiji razlikujemo populizam u pristupu i populizam u sadržaju. Sukladno tome, on može biti negativan, kad je to svjesno podupiranje želja javnosti za onime što se teško i nikako ne može ostvariti. To je populizam u sadržaju. Međutim, populizam u pristupu pozitivan je pojam i znači osluškivanje glasa naroda, komunikaciju s građanima, uvažavanje njihovih briga i potreba. Prije svega, kad je riječ o traženju i predlaganju rješenja ključnih državnih i nacionalnih pitanja, nasuprot zagovaranju parcijalnih interesa raznih društvenih skupina.

Kako u tom smislu vidite vaše istupe u javnosti?

- Od početka mandata upozoravam na trendove u državi i društvu, i na velike probleme s kojima smo suočeni, poput pravog egzodusa hrvatskih državljana iz Hrvatske, i na gospodarsko zaostajanje Hrvatske u odnosu na države koje su nekoć za nama zaostajale. Ti problemi nisu od jučer.

Često se ta upozorenja interpretiraju kao atak na sadašnju Vladu i na premijera Andreja Plenkovića...

- Pohvalila sam javno svaki dobar potez ove Vlade i jasno istaknula da se ovu Vladu ne može isključivo okrivljavati za probleme koji se gomilaju godinama. Dala sam svoje prijedloge rješenja na raspravu i uputila cijeli niz izvješća i dopisa Vladi, kako ovoj, tako i prethodnima, sa svojim prijedlozima rješenja, a posljednja su vezana za populacijsku politiku, uz akcijski plan. Mislim da je to konstruktivan pristup.

Kakvi su, zapravo, vaši odnosi s premijerom Plenkovićem?

- Rekla bih da se premijer i ja ne moramo uvijek u svemu slagati, ali uvijek moramo raditi u interesu hrvatske države. Mislim da to i činimo. Puno toga što dolazi do javnosti obojeno je, ne uvijek dobronamjernim interpretacijama, no mislim da premijer Plenković i ja dobro surađujemo i da se u najvažnijim pitanjima slažemo. Različiti temperamenti i osobnosti nisu nikakva prepreka tome, upravo suprotno.

No ti toplo-hladni odnosi, barem je takav dojam, u posljednje su vrijeme više hladni nego topli?

- Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma.

Bilo je razmišljanja i o tome da želite postati predsjednica HDZ-a. Imate li takve namjere?

- Trenutačno me zanima dužnost koju obnašam i tome sam u potpunosti posvećena.

Kao predsjednica države, sigurno niste imali namjeru nadomjestiti oporbu koju se ponekad manje čuje od vas?

- Apsolutno ne, nisam nikakva oporba. Moja je zadaća predstavljanje i zastupanje države u zemlji i inozemstvu, ali i briga za redovito i usklađeno djelovanje državne vlasti. Ne pripadam ni poziciji ni opoziciji, a prema prirodi stvari, češće se obraćam Vladi. Moja je zadaća raditi u ime i na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana, a narod, kao što često ističem, nije oporba.

Jesu li reakcije Vlade nakon vaših istupa bile ponekad previše nervozne, shvaćene kao da se želite miješati u djelokrug rada same Vlade?

- Ne želim ulaziti u te kvalifikacije, radim prema savjesti. Radim ono što držim da trebam raditi, prije svega upozoravati na trendove i probleme u državi.

Kao predsjednica države, zainteresirana za stabilnost zemlje, kako gledate na najave moguće velike koalicije? Je li to realno i dobro za Hrvatsku?

- Nije primjereno da se o tome izjašnjavam kao predsjednica države. Moja je dužnost mandat za sastav Vlade, nakon bilo kojih izbora, dati onima koji dokažu da uživaju povjerenje većine zastupnika u Hrvatskom saboru. Poštivat ću svaku parlamentarnu većinu, a u sadašnje ili neke buduće koalicije neću se miješati. Mislim da nam je potrebna prije svega odlučnost i vodstvo za promjene koje trebamo napraviti kako bismo počeli znatnije rasti i da bismo sustigli sve one u Europskoj uniji koji su nas prestigli ekonomskim rastom.

Je li vam odnos sa Zdravkom Mamićem naštetio, jeste li se jasno odredili prema njemu?

- O tome sam već rekla sve što sam imala reći. U ovom bih trenutku samo dodala da svatko odgovara za svoje postupke, a uz poštivanje presumpcije nevinosti, krivnja ili nevinost dokazuju se pred hrvatskim pravosuđem.

Mamić je u posljednjem televizijskom intervjuu rekao da je u dva navrata dao 10.000 kuna za vašu kampanju. Hoćete li taj novac vratiti?

- Prije ste me pitali o populizmu. Da želim populistički odgovoriti, rekla bih - da, vratit ću novac. Prije svega, riječ je o nepravomoćnoj presudi. Teoretski kada se gleda, onda bi u budućnosti trebalo vratiti novac od svakoga tko bude kasnije optužen i donese se pravomoćna presuda, ali u trenutku kada donira novac za neku kampanju nema ni optužbe niti presude.

Posljednjih mjeseci mnogo ste energije potrošili na formuliranje prijedloga za problem demografije i blokiranih, ali su oni naišli na ravnodušnost Vlade?

- Svoje viđenje prijedloga rješenja za demografsku katastrofu s kojom smo suočeni i zbog čega sam doista zabrinuta predstavila sam kao prijedlog za općedruštvenu raspravu. Poslala sam svoj prijedlog i Vladi i uskoro ćemo ga zajedno razmotriti.

Koji je glavni cilj vaših prijedloga?

- Osvijestiti težinu demografskog problema kod svakoga u Hrvatskoj. Mislim da sam u tome uspjela. Iako nije u okviru mojih ustavnih ovlasti da bih ga mogla i rješavati, svjesna sam svoje odgovornosti da o njemu moram progovarati, stavljati ga na vrh ljestvice prioriteta, budući da je ono neposredno povezano i s našom nacionalnom sigurnošću.

Što biste posebno izdvojili u akcijskom planu koji ste predložili?

- Ne bih ništa posebno izdvajala, ovaj prijedlog mjera populacijske politike treba gledati kao cjelinu. Međutim, čini mi se da je došlo do površnog fokusiranja na određene mjere pa se počelo izračunavati koliko bi neke od njih koštale. Javno sam pitala - koliko košta budućnost? Ponovit ću, neke mjere mogu se provesti odmah, a neke postupno, ovisno o proračunskim mogućnostima. Nije nimalo deplasirano odrediti postotak BDP-a za populacijsku i demografsku politiku. A to nisu samo mjere obiteljske politike, nego i razvojne mjere koje treba provesti kako nam mladi ljudi ne bi odlazili iz Hrvatske.

Hoćete li i dalje inzistirati na provedbi niza mjera koje su naznačene u vašem akcijskom planu?

- Činit ću to i dalje, jer mi je to apsolutno dužnost. Treba nam široka društvena rasprava u kojoj će sudjelovati Vlada i njeni ministri, stručnjaci, gospodarstvenici, predstavnici sindikata i svi zainteresirani.

Kakve su reakcije građana?

- Iz pisama koje dobivam od građana diljem Hrvatske i inozemstva vidi se da su građani prepoznali da je riječ o pitanju koje se tiče svih nas i uključili su se u javnu raspravu na koju sam pozvala.

Jeste li nakon što ste iznijeli svoje prijedloge razgovarali o njima s premijerom?

- Razgovarali smo i dogovorili smo se o nekim daljnjim koracima koje ćemo zajedno poduzeti.

Mislite li da bi bilo dobro i sada sazvati zajedničku sjednicu Vlade?

- Meni nije bitna forma, već sadržaj. Hoće li to biti sjednica Vlade ili neki drugi oblik, nije bitno. Bitno je sjesti i razgovarati o programu mjera i kako krenuti dalje u njihovo ostvarivanje.

Zabrinjavajući su podaci koji pokazuju da su nas prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži nam se i Bugarska. Je li to porazno za Hrvatsku, prije svega za hrvatsku politiku, pet godina kako smo ušli u EU?

- Tvrdim da je riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika. Hrvatska umjesto da napreduje pada na začelje EU. Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi, ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči.

Koji su glavni razlozi odlaska ljudi iz Hrvatske?

- Prevelika tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijena kultura takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljna učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama. Pojednostavljeno rečeno, u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava.

Ali, čim vi to javno kažete odmah se osjeća neraspoloženje u Banskim dvorima. Brojke su neumoljive, one bolje od riječi sve prikazuju, pa i činjenicu da je i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla?

- Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli.

Građani su razočarani politikom i političarima. Niste ni sebe amnestirali, ali je pitanje što se može promijeniti?

- U pravu ste, osjećam i osobnu odgovornost u tom smislu. Stoga se trudim potaknuti i optimizam koji nam je prijeko potreban te vraćanje povjerenja u institucije. Stvarno vjerujem da možemo i zaslužujemo bolje. Poseban mi je fokus na mladima jer želim od njih čuti ne samo brige i primjedbe, već kako zamišljaju život u Hrvatskoj, kakvu Hrvatsku žele da ne bi odlazili ili da bi se u nju vratili. Odnos prema mladima ključ je budućnosti.

Mladi odlaze iz Hrvatske ne samo zbog bolje zarade u europskim zemljama nego i zato što im je dosta ovih naših stalnih rasprava o ustašama, partizanima, pozdravu “Za dom spremni”?

- Kada sam se vratila u Hrvatsku nakon Washingtona i Bruxellesa, bila sam šokirana razinom podjela i ideološkim jazom koji se stvorio i činio se gotovo nepremostivim. To je sigurno jedan od razloga zbog kojeg mladi odlaze, jer im je dosta rasprava o prošlosti. Moramo zaključiti priču o Drugom svjetskom ratu i poraću i neka se time bave stručnjaci, a mi se kao političari i državnici moramo usredotočiti na sadašnjost i budućnost. Često govorim da političari razmišljaju o budućim izborima, a državnici o sljedećim generacijama. Jer kada bih razmišljala o budućim izborima, onda ništa ne bih napravila, već bih samo razmišljala o tome kako se nekome svidjeti. Ovako radim po svojoj savjesti, radim ono što vjerujem da je iznimno bitno za Hrvatsku.

Pola ove godine je prošlo, a velike reforme su izostale. Očekujete li da će značajne reforme uskoro doći na dnevni red?

- Nadam se i vjerujem, jer je ovo jedna od rijetkih godina koja nije izborna. Tu je i vanjsko okruženje gdje se bilježi rast koji je utjecao na pozitivne makroekonomske trendove u Hrvatskoj i to treba iskoristiti za one najteže reforme. Ako to ne učinimo, mogli bismo ući u novi nepovoljniji ciklus koji će Europu svakako zahvatiti prije ili poslije, a neki kažu i prije.

Puno smo vremena potrošili na Agrokor i smatrate li da je sada problem definitivno riješen?

- Pozdravila sam nagodbu o Agrokoru jer je to bilo pitanje ne samo koncerna nego i stabilnosti cijeloga hrvatskog gospodarstva. Vjerujem da je u konačnici prevladana kriza i da će postignuti dogovor osigurati stabilnost, likvidnost i sačuvati radna mjesta.

Iz Adrisa je došlo upozorenje da nagodba nije dobra za hrvatske nacionalne interese. Kakav je vaš stav o tome?

- U cijelom postupku osobno nisam sudjelovala i ne mogu komentirati stavove pojedinih vjerovnika.

Nakon prikupljanja potpisa za referendum rekli ste da su građani dokazali da žele promjene i da se mora poštivati volja naroda, Znači li to da treba mijenjati i izborni zakon, pa i kada je riječ o manjinama?

- Rekla sam jasno da građani žele promjene, a kakve i kolike, to tek treba vidjeti. Moram naglasiti da hrvatski Ustav kaže da u Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Polazim od te postavke i kad je riječ o referendumu. U meritum samih pitanja neću ulaziti i izgleda da će o njima u konačnici odlučivati Ustavni sud. Mi političari ne smijemo stvarati dojam bilo kakvog pritiska na Ustavni sud. Međutim, izrazit ću svoje mišljenje kad je riječ o saborskim zastupnicima - svi oni moraju imati jednaka prava i odgovornosti.

Profesor Sokol je nedavno ponovio tezu da bi buduće predsjednike ili predsjednice države trebalo birati u Saboru, a ne neposredno. Kakav je vaš stav o tome?

- Držim da je izravno biranje predsjednika opravdano, jer jamči neovisnost od političkih opcija koje bi bile dominantne u Saboru. To se pokazalo u prilikama kad treba paziti da se poštuje Ustav i izborna volja građana u dodjeli mandata za sastavljanje Vlade kod tijesnog rezultata na izborima. Tada, iskreno moram reći, osjećate izravne ili neizravne pritiske s raznih strana. Ne bih željela da izbor predsjednika u Hrvatskom saboru bude plod nečije ambicije i potrebe za pošto-poto održavanjem na vlasti, neki izborni inženjering da se kroz instituciju predsjednika pokuša zadržati većina u Saboru.

Jeste li o toj temi razgovarali s Plenkovićem?

- Ne, nismo o tome razgovarali.

Sada nas čeka veliki posao radi predsjedanja EU. U Bruxellesu ste rekli da očekujete i svoju ulogu. Radi li se o želji da uz premijera idete i na sastanke Europskog vijeća?

- Držim da kao ustavni sukreator vanjske politike i osoba s vanjskopolitičkim i diplomatskim iskustvom mogu pomoći u pripremama, a kasnije i provedbi aktivnosti. Želja mi je da Hrvatska izvrsno obavi ulogu predsjedavajućeg EU koju će prvi put imati 2020. godine.

Dojam je da pripreme ne idu tempom koji bi se očekivao. Zgrada u Bruxellesu nije dovršena, nemamo ni novog veleposlanika u Stalnoj misiji pri EU, ni formiran tim ljudi koji će raditi na ovom zahtjevnom projektu?

- S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti. Kad smo 2016. donijeli političku odluku o tome da lobiranjem pokušamo pomaknuti naše predsjedanje Unijom s ranije predviđene 2024. na 2020. uslijed promjene kalendara predsjedanja zbog Brexita, u čemu smo uspjeli, prije svega smo se vodili mogućom motivirajućom ulogom tog predsjedanja za državnu upravu i za življenje članstva u našem društvu.

A što je s novim veleposlanikom?

- Nismo ga još odredili, ali to ne znači da je mjesto upražnjeno. U Bruxellesu imamo tri veleposlanika koji pokrivaju razna područja rada tijela EU i Komisije. Posao se zahuktao zadnjih mjeseci i osobno podržavam sve elemente važne za predsjedanje.

S premijerom ste dogovorili neka nova imenovanja veleposlanika, poput gospodina Joška Para koji bi trebao biti veleposlanik u Belgiji. I vaš sadašnji savjetnik za vanjsku politiku trebao bi ići u diplomaciju. Imate li rješenje za novog savjetnika, a spominje se Vladimir Drobnjak?

- Razmišljam o svemu, ali dok traje postupak imenovanja nažalost ne mogu ništa komentirati. Bilo bi neodgovorno govoriti o imenima jer se moramo držati starih diplomatskih uzusa.

Ovih je dana Ivica Vrkić bio u Beogradu i razgovarao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem koji je ponovio poziv da “što prije” dođete u službeni posjet. Kada je realno da ćete otići u Beograd?

- Gospodin Vrkić detaljno me je izvijestio o razgovorima koje je vodio u Beogradu. Trebamo napraviti konkretne iskorake kako bi se moj uzvratni posjet i ostvario. U tom smislu posebno mi je bitno pitanje nestalih osoba i na jednoj i na drugoj strani. Želim da se postigne i napredak u svim drugim pitanjima i gospodarskom povezivanju, pa tako i da se pripremi gospodarski forum. Iznimno mi je drago da je predsjednik Vučić odlučio imenovati svog posebnog izaslanika za pitanje nestalih osoba koji će raditi s gospodinom Vrkićem. Nadam se da ćemo time nadići neke prepreke koje su dosad postojale. Iskrena mi je želja da se to ubrza i riješi.

Ponovno smo suočeni s novim valom izbjeglica, a sve što se događa na granici s BiH je i na neki način naš test za ulazak u Schengen. Kada je realno očekivati da ćemo postati dio schengenskog prostora?

- Odlučni smo do kraja ove godine ispuniti sve preostale tehničke preduvjete kako bismo dobili pozitivnu odluku Vijeća još u sadašnjem mandatu. To nije samo tehnička, nego je i politička odluka te ohrabruje stav predsjednika EK Jean-Claudea Junckera za ulazak Bugarske i Rumunjske i što je mogući brži ulazak Hrvatske. Ulazak u Schengen bitan je ne samo za Hrvatsku nego i za cijeli EU.

Europa je ponovo pred dvojbom oko izbjeglica i novog vala dolaska velikog broja ljudi. U kakvoj je situaciji Hrvatska, može li postati europska čekaonica?

- To nećemo dopustiti i nećemo to biti. Ali nećemo ni zaboraviti humanu dimenziju odnosa prema ljudima koji bježe od rata i neimaštine. Svaki čovjek ima pravo na bolji život, ali to ne možemo riješiti masovnim preseljenjem ljudi, nego suradnjom s ostalim članicama EU na iskorjenjivanju uzroka migracija.

Vidjeli smo i kako se Amerika nosila s tim problemom, prije svega Trumpovu politiku prema izbjeglicama kada je dolazilo i do razdvajanja djece od roditelja, od čega se odustalo. Ima i kritika da je hrvatska policija pregruba, da se ne poštuju ljudska prava izbjeglica?

- Indikativno je da je predsjednik Trump potpisao uredbu prema kojoj se djeca više neće razdvajati od roditelja. Treba poštivati ljudska prava i potrebno je humano postupanje sviju. Svaki slučaj navodnog zlostavljanja treba podrobno istražiti. Ali, apeliram i na hrvatsku javnost da pokaže razumijevanje prema hrvatskoj policiji i policajcima koji rade u vrlo teškim i složenim uvjetima. Kad prema njima krene vozilo koje se ne želi zaustaviti, oni ne mogu znati tko je u njemu i kakve su mu namjere - jesu li unutra djeca, migranti ili teroristi. To je vrlo složena problematika za koju nema jednostavnih rješenja. Treba biti maksimalno human, ali moramo zaštititi i hrvatske granice i državni prostor od bilo kakvih ugroza.

Kakva je situacija s vašim doktoratom?

- Kako je to moje osobno pitanje, neću o njemu previše govoriti. Ono što vam mogu kazati jest da sam položila sve ispite i sada predstoji rad na pisanju disertacije.

Hoćete li ići u nedjelju na utakmicu s Danskom?

- Idem, ali u privatnom aranžmanu. Sve troškove svog puta snosim sama, dolazim kao navijač koji će svim srcem navijati za naše ‘vatrene’!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:19