MMF VLADI

Predstečajne nagodbe su dobre

... još trebate uvesti osobni bankrot
 AFP

Ako itko može biti zadovoljan zaključcima i preporukama MMF-a, onda je to ministar financija Slavko Linić jer je ta institucija vrlo jasno podržala njegovu politiku, od predstečajnih nagodbi do poreza na nekretnine.

No, obeshrabrujuće je to što ta insitucija, koja je sve donedavno najavljivala oporavak, sada procjenjuje da će BDP pasti i ove godine, šestu godinu zaredom, od 0,5 do jedan posto.

Nakon zaključenja redovitih godišnjih konzultacija, šef Misije MMF-a Johannes Wiegand pokazao je veliko razumijevanje za situaciju u kojoj se nalazi Vlada, pa i za mjere koje predlaže radi smanjenja deficita.

Mjere na strani prihoda

Unatoč najavama da će omjer povećanja prihoda i smanjenjih rashoda biti podjednak, prema onom što im je Vlada prezentirala, Wiegand kaže da je rebalans primarno usmjeren na mjere na strani prihoda. Njihovo povećanje činit će dvije trećine konsolidacije, a trećina se odnosi na rashode, što u trenutno podržava i MMF.

- U kratkom roku smatramo boljom opcijom staviti veći naglasak na prihode jer će to manje utjecati na domaću potražnju, ali u srednjem i dužem roku, kad ekonomija ojača, fiskalnu prilagodbu treba više temeljiti na smanjenju rashoda - rekao je Wiegand. Do toga bi trebalo doći već u 2015. i 2016.

Povećati doprinose

Međutim, MMF ne podržava ponovno vraćanje doprinosa za zdravstvo sa 13 na 15 posto. Naime, time se povećava trošak rada i narušavaju napori usmjereni na poboljšanje troškovne konkurentnosti.

- Alternativne mjere na strani prihoda, kao što su uvođenje suvremenog oporezivanja imovine, ukidanje poreznih odbitaka na reinvestiranu dobit, oprezivanje prihoda od kamata ili proširenje osnovice poreza na dohodak, čine se primjerenijim i trebalo bi ih razmotriti u kontekstu izmjene planiranog rebalansa proračuna za 2014. ili u proračunima za 2015. i 2016., stoji u zaključcima Fonda.

Iz toga proizlazi da više nema plana A i B, već da Vlada planira oboje: povećati doprinose i uzeti novac iz drugog mirovinskog stupa.

U konačnici, MMF procjenjuje da će strukturna prilagodba ove godine iznositi od 0,8 do 1,1 posto BDP-a, što znači da će deficit proračuna biti smanjen sa 5,5 na 4 do 4,5 posto BDP-a.

Kao glavnu prepreku oporavku misija Fonda vidi visoki dug privatnog sektora koji se trenutačno razdužuje i time sputava potražnju. Stoga je i uredno restrukturiranje duga prezaduženih poduzeća i stanovništva ključno za normaliziranje potražnje. Iako su predstečajne nagodbe izazvale veliku polemiku u javnosti, šef misije MMF-a ističe da su one koristan instrument jer ubrzavaju proces restrukturiranja.

Poštena podjela duga

Potrebno je samo otkloniti nedostatake toga postupaka, uključujući iznos otpisa duga države i veće uravnoteženje sudjelovanja vjerovnika u predstečajnoj nagodbi.

U slučaju prezaduženosti građana MMF predlaže uvođenje režima osobnog bankrota, ali ističe da je pritom važno voditi računa o poštenoj podjeli duga između dužnika i vjerovnika. Postupan oporavak hrvatske ekonomije očekuje se tek 2015., a dugoročnu stopu rasta MMF procjenjuje na dva posto. No, rizici za ostvarenje prognoza veliki su i većinom negativni.

Poslovna klima

Fiskalna prilagodba, s jedne strane, mogla bi potaknuti smanjenje privatne potražnje i više nego što se očekuje, a ako bude nedostatna, rezultat može biti zabrinutost oko održivosti javnih financija i narušavanje povjerenje ulagača.

K tome, neizvjesno je koliko će trajati razduživanje privatnog sekora, a zaoštravanje uvjeta u svijetu može otežati inozemno financiranje te utjecati na državni dug Hrvatske.

No, Međunarodni monetarni fond ostavlja i opciju za pozitivno iznenađenje, ističući da bi strana ulaganja mogla rasti brže nego što je predviđeno, zahvaljujući mjerama za poticanje investicija. Međutim, da bi poboljšala poslovna klima, nužne su i druge mjere, poput jačanja vlasničkih prava, ali i provođenje druge faze reforme radnoga zakonodavstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 05:30