KAMP U VUČIJAKU

PREKO 500 HRVATA IZ BIH POTPISALO PETICIJU PROTIV GRADNJE MIGRANTSKOG KAMPA 'Mislim da nisu svi u Hrvatskoj svjesni izazova i rizika migrantske krize'

 
Božo Ljubić
 Bruno Konjević / CROPIX

Saborski zastupnik Božo Ljubić (HDZ) izvijestio je u četvrtak kako je na adresu Odbora za Hrvate izvan Hrvatske stiglo pismo, odnosno peticija s preko 500 potpisa Hrvata iz BiH protiv odluke bihaćkih vlasti da se u mjestu Vučijak izgradi kamp za pet tisuća migranata.

Pismo, odnosno peticiju, poslali su Hrvati iz mjesnih zajednica Zavalje, Skočaj, Vedro Polje, Žegar, gdje većinski žive Hrvati, precizirao je Ljubić u saborskoj raspravi o Izvješću o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti.

Zapitao se pritom jesu li "svi" u Hrvatskoj svjesni izazova i rizika koje migrantska kriza ima za stabilnost BiH, položaj Hrvata u BiH i Hrvatsku?

"Desetine tisuća migranata kreću se prema Hrvatskoj, a aktualne vlasti u BiH niti žele, niti se mogu nositi s tim problemom, rješenje uglavnom vide u njihovu ulasku u Hrvatsku. Međutim, i oni koji se zadržavaju u BiH prevaljuju se na leđa preostalih Hrvata, što može biti okidač novog iseljavanja", upozorio je Ljubić.

SDP-ov Saša Đujić ističe pak da je Primorsko-goranska županija jedna od ruta migrantske krize, da se migrantske skupine sada sreću po Gorskom Kotaru, zaleđu Novog Vinodolskog, u okolici Rijeke.

"Oni znaju kuda idu, znaju rutu, znaju tko ima cigarete", ustvrdio je pitajući se kako onda institucije ne mogu znati kud se kreću i ne mogu to spriječiti. Zanimala ga je i točnost informacije po kojoj Vlada priprema fond za obeštećenje građana koji dožive štetu od migranata.

Populizam koji daje lažnu nadu

Hrvatska se danas suačava sa porastom nejednakosti u društvu, preko milijun ljudi živi u siromaštvu ili su mu izloženi, diskriminacija, korupcija, klijentelizam daljni su izvor nejednakosti građana, upozorio je Davor Bernardić (SDP) predstavljajući izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nisu dobile podršku Vlade, a ni vladajućeg HDZ-a.

Tim je zakonom propisano da se prihod od poreza na dohodak dijeli tako da 60 posto dobije općina odnosno grad, po 17 posto ide županiji i za fiskalno izravnanje te 6 posto za decentralizirane funkcije.

SDP predlaže da se ukine financiranja fonda za fiskalno izravnanje iz poreza na dohodak i da se predmetnih 17 posto prihoda ravnomjerno rasporedi između općina, gradova i županija. Prihod od poreza na dohodak raspodijelio bi se tako da općini odnosno gradu pripadne 73 posto, a županiji 21 posto. Time bi im se, smatra SDP, osigurala dodatna sredstva što bi omogućilo izmjene Zakona o porezu na dohodak pa bi se osnovni osobni odbitak mogao povećati sa 3.800 na 5.000 kuna.

To je populizam koji daje samo lažnu nadu, a ne kvalitetno rješenje, poručila je HDZ-ova Grozdana Perić, podsjetivši da je aktualna Vlada u tri kruga porezne reforme omogućila rasterećenje od preko 6, 6 milijardi kuna, uz povećanje osobnog odbitka građana sa 2.600 na 3.800 kuna.

Da bi se namaknulo sve što bi lokalne jedinice izgubile, trebalo bi iz državnog proračuna osigurati preko 1, 7 milijardi kuna, a ne vidi se odakle to naći, poručila je Perić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:30