MORNAR SMIJENIO SILOBRČIĆA

Prestao sam davati sulude iznose za neke časopise. Očekivao sam smjenu

 Goran Mehkek/CROPIX

Ministar znanosti Vedran Mornar smijenio je akademika Vlatka Silobrčića s pozicije predsjednika Povjerenstva za znanstveno-izdavačku djelatnost Ministarstva znanosti, a razrješnicu su dobila i dva člana, profesori Hrvoje Kraljević i Tomislav Janović. Ostalih pet članova zadržano je u Povjerenstvu, pri čemu je ministrovom odlukom za predsjednika imenovan Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ministrova odluka o razrješenju potpuno je legalna. Članovi Povjerenstva nemaju mandat, nego egzistiraju do opoziva. Bivši sastav Povjerenstva imenovan je sredinom ožujka 2012. za mandata ministra Željka Jovanovića, a kao savjetodavnom tijelu ministra glavni mu je zadatak predložiti način raspodjele proračunskog novca izdavačima znanstvenih časopisa i knjiga. U prošloj je godini ta stavka iznosila oko 14 i pol milijuna kuna.

Akademski lobiji

Budući da od ministra nisu doznali razloge smjene, razriješeni članovi izražavaju sumnju da su novouvedenim kriterijima dodjele sredstava ozbiljno stali na žulj određenim lobijima u akademskoj zajednici koji su utjecali na odluku ministra.

Akademik Vlatko Silobrčić tvrdi da su prema kriterijima, koje je Povjerenstvo za njegova vođenja temeljito izmijenilo, pojedini znanstveni časopisi dobivali neracionalne iznose, veće od onih koje su za tu namjenu mogli potrošiti. Tako su iznosi potpora nekim znanstvenim izdavačima prije bili i do pet puta veći nego primjerice 2014. Povjerenstvo na čelu s akademikom Silobrčićem smanjilo je i broj financiranih časopisa. Primjerice, 2011. financirano je 214 časopisa, a prošle godine njh 158.

- Očekivao sam smjenu jer sam nedavno smjenjen i iz Upravnoga vijeća Instituta Ruđer Bošković, također bez obrazloženja - kaže akademik Silobrčić, koji prilično čvrsto vjeruje da je razlog zadnje smjene što je Povjerenstvo u posljednje tri godine rada uvelo pravila koja odgovaraju samo onima koji doista izdaju časopise prema pravilima koja vrijede u svim razvijenim akademskim sredinama.

Nebriga o kvaliteti

- Načela koja smo uveli su jednostavna. Prvo, svaki znanstveni časopis mora biti dostupan znanstvenoj zajednici. Drugo načelo jest da tražimo precizne podatke o trošenju novca koji je svaki časopis na temelju razrađenih kriterija dobio. Smatramo se odgovornima prema poreznim obveznicima, čiji novac treba trošiti racionalno - obrazlaže akademik Vlatko Silobrčić.

Način raspodjele novca poreznih obveznika prije je bio takav da su se više-manje određivale svote po broju stranica ili broju tiskarskih araka, dakle po količini, odnosno po volumenu. O kvaliteti baš i nije bilo previše brige, kaže, uvjeren da se novi kriteriji nekome nisu svidjeli.

- Dakako, to je moj dojam, kao i to da je u Ministarstvu znanosti prevladala struja prvenstveno društvenih znanosti i humanistike kojima su naši kriteriji bili prezahtjevni i s kojima su izgubili neke svoje nezaslužene privilegije - kaže akademik, smatrajući takvu situaciju opasnom.

- Opasna je jer vidim da se to ne odražava samo na ovoj razini, a sve to je suprotno svjetskim kretanjima u znanosti - zaključuje bivši predsjednik Povjerenstva, naslućujući da bi ovo mogao biti put prema povratku starim kriterijima.

Bivši članovi Povjerenstva Tomislav Janović i Hrvoje Kraljević dijele zabrinutost.

Problematični pravilnik

U zajedničkoj izjavi upozoravaju na činjenicu da je ministar Mornar nedavno objavio natječaj za sufinancirnje znanstvenih časopisa i knjiga, koji je potom nakon nekoliko dana povučen s objašnjenjem da su u tijeku izmjene pravilnika koji regulira uvjete sufinanciranja.

- Pretpostavljam da će se, zbog vremenske stiske u kojoj se našlo nakon povlačenja natječaja, Ministarstvo sada vratiti starom modelu sufinanciranja časopisa - kaže Janović.

Vjeruje da je njihov pravilnik bio trn u oku urednicima nekih časopisa koji su upravo zahvaljujući netransparentnosti i nepreciznosti starih kriterija za svoje časopise primali iznose koji nisu imali nikakve veze sa stvarnim troškovima njihova izdavanja. Neki od tih urednika izuzetno su moćne osobe u hrvatskoj akademskoj zajednici i ta je moć i ovom prilikom došla do izražaja, komentiraju Janović i Kraljević, ne osporavajući ministrovo pravo da bez posebnog razloga smjenjuje koga god poželi i kad to poželi.

Bilo je pritužbi na rad povjerenstva

Ministar od novog povjerenstva očekuje preispitivanje i optimiziranje kriterija i načina odabira znanstvenih knjiga i časopisa jer su financijska sredstva za to ove godine znatno smanjena. Uz to, Ministarstvo je primilo više pritužbi na rad prethodnog povjerenstva, a ministar očekuje da će novo povjerenstvo problemu raspodjele sredstava pristupiti na novi, znanstvenoj zajednici prihvatljiviji način.

“Nema posebnih (individualnih) razloga za razrješenje, nego je riječ o ustaljenoj proceduri i ‘osvježavanju’ Povjerenstva koje savjetuje ministra”, kažu u MZOS-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:30