IZMIJENJENA PRAVILA IGRE

‘PRESUDA BANKAMA NARUŠAVA PRAVNU SIGURNOST U HRVATSKOJ’ Ekonomisti i analitičari zabrinuti zbog odluke suda

I u Mađarskoj su u prvom stupnju pobijedili potrošači, no Vrhovni je sud odlučio: ugovori o kreditima u CHF iz 2006. ostaju valjani!
 Goran Mehkek/CROPIX

I sam sam žrtva rasta švicarskog franka pa mi ova presuda odgovara, ali mislim da nije održiva, rekao je jedan bivši ministar koji službeno, naravno, nije želio komentirati presudu.

Iako neki ističu da je od suca vrlo hrabro što je donio odluku u korist dužnika, on smatra upravo suprotno.

- Danas kada su banke omražene i kada ih svi napadaju, hrabrost bi bila zapravo stati na njihovu stranu - objasnio je bivši ministar.

Ipak, od pravosuđa se ne očekuje da demonstrira hrabrost, već da donosi presude koje su zakonski utemeljene.

- Naše sudstvo, nažalost, danas je jako podložno utjecaju javnosti. U tom smislu, gotovo je predvidivo - izjavio je član Uprave jedne veće kompanije koji, također, javno ne želi “komentirati javne presude”. Sada je ključno pitanje kakva će biti konačna presuda. Da se stvari lako mogu promijeniti, najbolje pokazuje slučaj Mađarske. Jučer je Vrhovni sud te zemlje, Kuria, donio presudu u korist OTP banke, uz obrazloženje da ugovori o kreditima u stranoj valuti iz 2006. sklopljeni između banke i dužnika “ostaju valjani”.

Koliko god da je prvostupanjska presuda bila predvidiva i bez obzira na konačni ishod, kao i u slučaju Mađarske, bombastična presuda protiv banaka sigurno će za posljedicu imati širenje nestabilnosti bankarskog sustava, ali i veću pravnu nesigurnost koja muči ulagače. Jedan državni dužnosnik kojemu je itekako stalo do oporavka investicija strahuje da će ovakva presuda, koja zapravo poništava prijašnja zakonska rješenja, poslati još jednu poruku o hirovitosti našeg pravosuđa. - Zašto bi se netko izlagao riziku da mu se u tijeku igre mijanjaju pravila - pita on. Za ministra financija Slavka Linića, pak, problem se čini vrlo jednostavnim.

- Ovo je sad problem banaka, neka ga same riješe - rekao je Linić. Danas je malo onih koji će dignuti ruku za banke, a ministar Linić promakno se u jednog od najvećih boraca protiv samovolje banaka. Očito je da su banke napravile mnoge propuste, ako su čak i poslovale prema zakonu, kako tvrde, na dnevnom je redu svakako etičnost njihova poslovanja.

Osim toga, sam sudski spor s Udrugom Franak shvatile su prilično ležerno i nijedan bankar nije se potrudio javno podastrijeti svoje argumente. Ipak, ovo će teško ostati samo problem banaka. To je problem svih nas, a na kraju bi mogao postati i problem ministra Linića.

Uz to što je bankama naložio da u roku od 60 dana potrošačima ponude promjene ugovora o kreditima, pri čemu glavnica treba biti izražena u kunama po tečaju na dan zaključenja kredita i uz ponudu fiksne kamatne stope, sudac im je zabranio i rizično poslovanje, odnosno daljnje sklapanje ugovora kakvi su se dosad sklapali. Znači li to zabranu valutne klauzele koju dopušta Zakon o obveznim odnosima i koliko će banke u takvim uvjetima uopće odobravati nove kredite? Upitno je i hoće li dužnici, ohrabreni presudom, sada uopće vraćati kredite. To su samo neka od pitanja koja su se nametnula bankama.

- S obzirom na to da se radi o nepravomoćnoj presudi koja još ne proizvodi pravne učinke, pozivamo sve svoje klijente da i dalje izvršavaju svoje obveze prema banci na način i u rokovima kako je to ugovoreno postojećim ugovorima o kreditu i uručenim otplatnim planovima - rekli su u PBZ-u. Pritom napominju da će banka u cijelosti postupiti po pravomoćnoj presudi kada ona bude donesena i na način kako bude glasila.

U međuvremenu, korisnicima kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima i dalje će nuditi određene mjere olakšanja njihove otplate.

U banci ističu da su od uvođenja kredita u švicarcima u svoju ponudu vodili računa “o potrebama i zaštiti svojih klijenata”, ali ujedno podsjećaju da su svi klijenti, od samog početka bili upoznati s povećanim rizikom promjene tečaja franka, što je bilo navedeno i posebnom odredbom u ugovoru. Naposljetku, banka je još 2007. godine pripremila posebnu ponudu konverzije kredita u švicarskim francima u kunske kredite, ali to je prihvatio samo manji broj klijenata, a većina je odlučila ostati izložena riziku promjene tečaja.

Kad je riječ o predviđanju kretanja tečaja, sudac Dobronić, čini se, smatra da je to posao banaka. U presudi se poziva na analizu MMF-a iz 1997. koja je prognozirala da će uvođenjem eura doći do bijega kapitala iz eurozone i pritiska na franak. Neosporno je zaključeno, ustvrdio je, “da će biti pritiska na franak i računalo se na aprecijaciju švicarske valute”. S obzirom na to da to nisu uzele u obzir, smatra da su banke ignorirale ekonomiju kao struku. Ipak, do aprecijacije franka došlo je 10 godina poslije i iz posve drugih razloga. Usto, mnoge prognoze MMF-a pokazale su se pogrešnima, uključujući i one koje se odnose na aktualnu krizu i nije baš jasno zašto bi netko morao vjerovati bilo čijim prognozama.

Kako bilo, nepravomoćnu presudu, a na temelju dosadašnjeg tijeka postupka, PBZ smatra “činjenično i pravno neutemeljenom” i uložit će žalbu. Žalbu je najavila i Zagrebačka banka, ali presudu nije željela komentirati. Napominje, međutim, da čak i u slučaju pravomoćnosti takve presude “ima dovoljno kapitala za uredno poslovanje”. No, pitanje je bi li svih osam banaka u sporu doista moglo izdržati isplatu razlike koju nameće presuda.

Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je: - Ne mogu komentirati nepravomoćnu presudu - ali koliko god bila nepravomoćna, sigurno da se ne može zanemariti njezino značenje za funkcioniranje bankarskog sustava. Ne treba isključiti mogućnost da će banke u većoj mjeri povlačiti kapital. Vrlo je upitno kako će se povećane rerzervacije za sudske sporove i loše kredite odraziti na njihove poslovne rezultate. U konačnici, lako je moguće da krediti postanu skuplji i teže dostupni, a u najgorem scenariju “najstabilniji bankarski sustav u Europi” mogao bi se pretvoriti i u sustav koji netko treba spašavati.

Na kraju, danas kad slave dužnici u ‘švicarcima’, oni koji su uzeli kredite u eurima baš i ne mogu biti sretni.

- Neka sada dužnici u eurima osnuju svoju udrugu i traže zaštitu svojih prava - u šali je rekao jedan analitičar. Takvo nadigravanje vjerojatno nema mnogo smisla, ali ostaje činjenica da samo zaštita jedne skupine dužnika predstavlja ozbiljnu diskriminaciju i bilo bi zanimljivo čuti kako bi glasila presuda Ustavnog suda. Ipak, svakoga treba veseliti činjenica da je zaštita potrošača dobila pozornost koju zaslužuje i sve institucije, uključujući i banke, tom će pitanju ubuduće morati posvetiti više pažnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 09:26