Brže vođenje postupka, zahvaljujući prije svega e-komunikaciji; veći broj prekršaja za koji će se izdavati obavezni prekršajni nalog, kao i onih za koje će se izdavati usmeno upozorenje uz ukidanje pogodnosti plaćanja dvije trećine kazne izrečene presudom - samo su neke od mjera u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona koji je u srijedu u savjetovanje s javnošću uputilo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i na koje zasad nema komentara.
Omogućavanjem naplate novčane kazne na mjestu prekršaja za veći broj prekršaja pružila bi se mogućnost da za veći broj prekršaja prekršitelji iskoriste pogodnost plaćanja novčane kazne u visini polovice propisanog minimuma, a prekršitelj bi imao i pogodnost da mu se izrečena kazna ne unosi u prekršajnu evidenciju niti bi se smatrao osobom osuđenom za prekršaj.
Uz ukidanje pogodnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene presudom, to bi trebalo utjecati i na smanjenje broja predmeta u prekršajnom postupku, ali bi okrivljenik i dalje zadržao pravo na pristup sudu kroz mogućnost podnošenja prigovora na obavezni prekršajni nalog.
Po ocjeni Ministarstva, više e-komunikacije u odnosu na prekršajne postupke utjecalo bi na povećanje učinkovitosti pravosudnog sudstava, brže vođenje prekršajnog postupka, efikasnije bi se razmjenjivala pismena te bi se smanjili troškovi postupka, ističu u obrazloženju prijedloga izmjena i Zakona o prekršajima iz Ministarstva.
Primjerice, na mjestu prekršaja moći će se platiti kazna do 380 eura i to uz popust do 50 posto, odnosno 190 eura. Dosad je taj iznos bio 265,45 eura, a kazna se morala platiti u roku od tri dana.
Sada će se s usmenim ili pisanim upozorenjem moći proći i za one prekršaje za koje je predviđena kazna do 300 eura, a policajac je taj koji će procijeniti tko je pogodan da prođe samo s pisanim ili usmenim ukorom - ako, primjerice, nije učestali prekršitelj.
Sada će se za kazne do 1000 eura moći izdati obavezni prekršajni nalog za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Prekršitelj će moći platiti dvije trećine kazne i smatrat će se da je time podmirio svoju obavezu.
Prekršajni je zakon dosad nudio mogućnost da se nakon presude plate dvije trećine kazne ako se ona plati u roku koji je naveden u presudi. Ministarstvo sada predlaže ukidanje te pogodnosti i onaj tko je proglašen krivim sada će morati platiti punu kaznu.
Cilj je da se građane motivira da plate kaznu na mjestu prekršaja ili nakon što im je izdan prekršajni nalog.
"Primjena navedenih instituta, uz ukidanje pogodnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečen presudom, utjecat će na smanjenje broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima", navodi se u obrazloženju Ministarstva pravosuđa.
Ali, i dalje će okrivljenik imati pravo na pristup sudu kroz mogućnost podnošenja prigovora na obavezni prekršajni nalog.
Što se pak tiče povećanja e-komunikacije u prekršajnom postupku, potreba je to na koju je Hrvatskoj ukazala i Europska komisija u Izvješću o vladavini prava za 2023. godinu, pa je i zbog toga trebalo izmijeniti zakon i normativno urediti e-komunikaciju u Prekršajnom postupku. Nakon što ovaj zakon prođe sve procedure, ministar pravosuđa Damir Habijan postupke e-komunikacije uredit će pravilnicima.
Komentari
0