Pročitajte kako Vlada kani legalizirati bespravnu gradnju i tko će najviše profitirati

ZAGREB - Vlada je danas i službeno pozvala Državno odvjetništvo da Haaškom tužiteljstvu dostavi dokaze protiv Ratka Mladića kako bi se optužnica protiv nekadašnjeg vojnog vođe bosanskih Srba proširila i za zločine u Hrvatskoj, posebno u Škabrnji .

„S obzirom da je Ratko Mladić izručen Haaškom sudu, i to isključivo za djela počinjena u BiH, pozivam Vladu da ovim zaključkom potakne Državno odvjetništvo da Haaškom sudu pošalje sve dokaze da je Ratko Mladić počinio zločine i u Hrvatskoj“, poručila je premijerka Jadranka Kosor, objasnivši razloge donošenja posebnog zaključka o tome.

Ipak, glavna tema današnje sjednice Vlade bio je niz građevinskih zakona, među kojima je i onaj o legalizaciji bespravne gradnje. Sukladno prijedlogu Banskih dvora, legalizirale bi se sve građevine koje su bespravno izgrađene do 30. studenoga 2009. godine, pod uvjetom da nisu u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i regionalnim parkovima. Time bi se, tvrdi ministar graditeljstva Branko Bačić, do kraja sljedeće godine legaliziralo oko 150.000 bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj.

Vlasnici bi trebali platiti komunalni i vodni doprinos te naknadu za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru, koju će moći platiti jednokratno ili u ratama tijekom najviše dvije godine, pri čemu iznos prve rate ne može biti manji od 30 posto iznosa ukupno utvđene naknade.

Visinu naknade Vlada će utvrditi naknadno, a prihod od nje dijelit će država, kojoj će ići čak tri četvrtine, i lokalne jedinice, kojima će pripasti četvrtina. Ranije najave govrile su da će se prihod od naknada ravnomjerno dijeliti između države i lokalne samouprave.

„ Ovime ne rješavamo samo problem 150.000 bespravnih objekata, nego, što je možda i važnije, i 150.000 obitelji u njima “, ocijenila je Kosor.

Osim Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, Vlada je u Sabor uputila i dva druga zakona iz građevinskog sektora, kojima će, tvrde u Banskim dvorima, ubrzati izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola te potaknuti nov investicijski ciklus.

Od tih bi mjera, tvrdi ministar turizma Damir Bajs, posebno trebao profitirati turisitčki sektor u kojem postoji velik potencijal za ulaganja.

„Trenutačno je u postupku 3000 prostornih dokumenata, a postupak njihove obrade u prosjeku traje 450 do 510 dana. Sada bismo ga skratili za 210 dana, ili za oko 40 posto“, istakao je Bačić.

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku Vlada predlaže da se okrivljeniku u prethodnom postupku dopusti uvid u spis. Okrivljenik će i u žalbenom postupku imati pravo na branitelja, koji će se financirati novcem poreznih obveznika.

Kosor o EU: Ne strahujemo od monitoringa

„Sutrašnji je dan jako važan. Mi u Vladi očekujemo potvrdu Europske komisije da smo dobro i u cijelosti obavili posao, kako bismo postali 28. članica EU“, poručila je premijerka Kosor, prokomentiravši najave da će Bruxelles sutra Zagrebu dati zeleno svjetlo za zatvaranje pregovora.

Kosor je zadovoljna i što predsjednik Ivo Josipović prepoznao napore Vlade na planu ulaska u EU.

Premijerka ne strahuje od monitoringa, koji se najavljuje Hrvatskoj, jer je, tvrdi, Zagreb tijekom pregovora oko svakog poglavlja bio pod nekom vrstom nadzora. Inače, Kosor se sutra u Londonu sastaje sa svojim britanskim kolegom Davidom Cameronom.

Slijede nove uštede u Vladi

Ministarstvo financija poslalo je drugim ministarstvima i svim korisnicima proračunskog novca zahtjev da do 15. lipnja Vladi dostave prijedlog novih ušteda u svojim resorima, kazala je Kosor.

U prvoj fazi uštede javna su tijela na materijalnim troškvima i rashodima za zaposlene uštedjeli 232,7 milijuna kuna. U usporedbi s prvih pet mjeseci prošle godine, rashodi su, tvrdi Kosor, manji za 493,3 milijuna kuna.

30 djece iz Japana dolazi na Jadran

Država će s nešto više od 400.000 kuna iz proračunskih pričuva financirati dolazak 30 Japanaca, mahom djece, iz potresom i tsunamijem pogođenih dijelova te zemlje. Oni će ljeto provesti na Jadranu, najavila je Kosor.

Vlada odobrila HEP-u zaduženje od 300 milijuna kuna

Vlada je na zatvorenom dijelu svoje današnje sjednice dala suglasnost HEP-u da se kod PBZ-a zaduži za 300 milijuna kuna. Istodobno, Banski su dvori HEP-u odobrili i prolongat zaduženja kod Zabe u istom iznosu. U Banskim dvorima tvrde da su nova zaduženja HEP-u potrebna zbog provedbe planiranih investicija u ovoj godini.

Njihov se početak očekuje u drugom ovogodišnjem tromjesečju, što znači da će tada porasti i obveze HEP-a prema dobavljačima. U HEP-u traže i zeleno svjetlo za još jedno kratkoročno zaduženje, kojim bi financirali redovito poslovanje.