POREZNA POLITIKA U EU

Pročitajte što nam donosi EU: Što će poskupjeti, a što pojeftiniti

Ulaskom u EU poskupjet će kruh i mlijeko, a pojeftiniti dječja hrana i pršut
 AFP

Ulazak u Europsku uniju donijet će nam, u najboljem slučaju, 5, a vjerojatnije je, 10 posto poreza na dodanu vrijednost na kruh, mlijeko i lijekove koji trenutačno prolaze bez lipe PDV-a te nove trošarine – na struju, ugljen i prirodni plin. Trošarine na energiju ne bi nam trebale udariti po kućnim budžetima ako ih dobijemo u minimalnim iznosima koje EU propisuje pa je, primjerice, za megavatsat električne energije za kućanstva trošarina jedan euro, piše Slobodna Dalmacija .

Najkasnije do stupanja u Uniju, a teoretski već sutra, Vlada može odlučiti početi s oporezivanjem, no pitanje je hoće li se na taj nepopularni potez odlučiti u predizbornom vremenu.

Ovih se dana u javnosti kalkulira da Vlada razmatra mogućnost uvođenja snižene stope od 10 posto za sve proizvode koji sada prolaze bez PDV-a, a to su uz kruh, mlijeko i lijekove s liste HZZO-a, nadomjestke za majčino mlijeko, knjige, udžbenici, implantati, ortopedska pomagala, znanstveni časopisi i usluge javnog prikazivanja filmova.

Taj bi se udar na lisnice građana kompenzirao tako što bi se sniženom stopom oporezivali neki proizvodi na koje sada plaćamo 23 posto PDV-a, poput dječje hrane, pelena, mesa i mesnih prerađevina.

I lani je iz Vladinih krugova bila procurila informacija da se razmišlja o zamjeni nulte stope stopom od 10 posto, uz obrazloženje da je ionako moramo ukinuti, a proračunu bi dobro došla milijarda kuna koja bi se tako prikupila. Od toga se odustalo, no jedno je sigurno, u EU moramo ući bez nulte stope PDV-a.

Iz Ministarstva financija su nam potvrdili da ćemo najkasnije s danom ulaska u EU ukinuti nultu stopu jer, kako kažu, pravna stečevina EU-a ne predviđa primjenu nulte stope radi uspješnog i neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta Unije.

Detaljnije nam nisu objasnili što nas čeka, podsjetili su nas da je EU direktivama propisano da opća stopa PDV-a ne smije biti niža od 15 posto, a snižena stopa ne smije biti manja od pet posto. Hrvatska ima jednu od masnijih općih stopa PDV-a od 23 posto, što je razina skandinavskih, poslovično najvećih poreznih stopa, ima i nultu za koju naši pregovarači nisu uspjeli dobiti prijelazno razdoblje, što je, istini za volju, rijetkim zemljama u prijašnjim pregovorima pošlo za rukom.

Hrvatska upotrebljava i sniženu stopu PDV-a od 10 posto na novine i turističke usluge. Svi proizvodi koje sada oporezujemo s nulom i 10 posto nalaze se na listi proizvoda za koju EU pravila omogućavaju primjenu snižene stope.

Kad na današnje cijene obračunamo sniženu stopu od 5 posto PDV-a, onda ispada da bi polubijeli kruh od 650 grama koji sada košta 8,60 kuna poskupio na 9,03 kune, litra mlijeka bi s 5,49 kuna “krešila” na 5,76 kuna. U varijanti s 10 posto poreza kruh bi koštao 9,46 kuna, a mlijeko 6,04 kune. Kućanstvima koja svaki dan kupe jedan kruh i litru mlijeka, mjesečni trošak za ta dva artika iznosi 422,7 kuna, s pet posto poreza bi im porastao za 21 kunu na 443,7 kuna, a ako se uvede snižena stopa od 10 posto, onda će im mjesečni trošak porasti za 42,3 kune na 465 kuna.

Ako se Vlada odluči nultu stopu zamijeniti sniženom od 10 posto, koja će vrijediti i za dječju hranu, pelene i meso, onda će taj gubitak ovo kućanstvo kompenzirati samo ako kupi mjesečno tri paketa pelena ili, ako u obitelji nema male djece, tri kilograma teletine koji bi trebali pojeftiniti upravo onoliko koliko će mjesečno odnijeti poskupljenje kruha i mlijeka.

Hrvatskoj je u pregovorima o pristupanju EU-u odobreno izuzeće za mogućnost primjene praga za ulazak u sustav PDV-a do 35.000 eura, jer viši prag omogućuje sniženje troškova prikupljanja poreza i povećanje efikasnosti porezne administracije.

U Ministarstvu financija ukazuju da inače EU propisuje prag za ulazak u sustav PDV-a od 5000 eura. Trenutačno je taj prag u Hrvatskoj 85.000 kuna ili 11.640 eura. Hrvatska ima pravo građevinska zemljišta nastaviti s oslobađenjem od plaćanja PDV-a do 31. prosinca 2014., navode u Ministarstvu iz kojega na naše pitanje kako će se uvođenje PDV-a odraziti na maloprodajnu cijenu stanova od prvog siječnja 2015., odgovaraju da PDV nije jedini element koji utječe na krajnju maloprodajnu cijenu stanova.

Inače, jedno ranije istraživanje Instituta za javne financije pokazalo je da bi uvođenje PDV-a na građevinsko zemljište moglo rezultirati padom cijena stanova ili njihovim zadržavanjem na postojećim razinama, ovisno o tome je li prodavatelj zemljišta u sustavu PDV-a.

Dobra vijest za štediše u bankama je da Hrvatska neće uvoditi porez na kamate na štednju, potvrđuju nam u Ministarstvu financija. Objašnjavaju da hrvatski porezni sustav ne poznaje ovakve oblike poreza, pa europsko zakonodavstvo ne traži od nas njihovo uvođenje.

Izvorni članak pročitajte OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:54