David Sopta, kao predsjednik Uprave Jadrolinije, kao i sama kompanija, ali i zapovjednik ‘Lastova‘ po zapovjednoj odgovornosti, odgovorni su za propuste koji su rezultirali tragičnom nesrećom trajekta ‘Lastovo‘ 11. kolovoza prošle godine u trajektnoj luci u Malom Lošinju, zaključak je izvješća o provedenim izvidima pomorskih prekršaja koje je jučer objavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Portal Telegram danas piše da čelni ljude nacionalne brodarske kompanije suprotno rezultatima izvješća svoju krivicu u cijelom slučaju ne vide, već krivnju svaljuju na kapetana i posadu te ih u dokumentu nazivaju i neznalicama.
PROČITAJTE VIŠE Za tragediju Lastova odgovorni šef Jadrolinije David Sopta i zapovjednik broda
Uprava Jadrolinije odbila je sve navode iz nacrta završnog izvještaja koji im je ranije dostavila Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN), a na koje se u zakonskom roku očitovala. Taj dokument koji je u sklopu istrage Agencije izradio menadžment nacionalnog brodara, šokirao je sadržajem i tonom Telegramove izvore budući da Uprava Jadrolinije niti u jednom trenutku ne uočava niti priznaje vlastite sigurnosne propuste koje je identificirala istraga Agencije u nacrtu istrage pomorske nesreće iz kolovoza prošle godine.
Uprava nacionalnog brodara, tvrde osobe bliske krugovima koji su imali prilike sudjelovati u pripremi Jadrolinijinog mišljenja, za nesreću krivi isključivo zapovjednika i članove posade. Navode da je ljudski faktor bio ključan te da je taj element Agencija podcijenila.
Glavni krivac velike pomorske nesreće po mišljenju Uprave Jadrolinije je ‘neracionalni postupak zapovjednika koji je isključio hidraulički sustav i krenuo prema pramcu‘. Odgovornost vide i u postupcima vođe palube koji je zanemario zapovijed kapetana da se rampa osigura klinovima i koji nije kormilarima naložio da osiguraju klinovima podignutu rampu, piše Telegram.
‘Samovolja članova posade’
Upiru prstom i na, po njihovim riječima, ‘samovolju‘ nekih članova posade da se pozicioniraju ispod rampe ističući da se ispod rampe okupio veliki broj članova posade, čak šestorica, iako taj zadatak zahtijeva najviše dvojicu članova posade. Ukratko, Uprava Jadrolinije kojoj je na čelu David Sopta sugerira da su stradali pomorci sami krivi za nesreću, a najveći teret svaljuju na leđa zapovjednika.
Uprava u svom očitovanju navodi da su članovi posade stali ispod rampe, a da nisu dobili potvrdu da je rampa osigurana. Ističu da takav ‘propust ne bio smio učiniti ni najniže školovani pomorac. Svojim postupanjem koje se pokazalo fatalnim prekršili su osnovna pravila sigurnosti na brodu o kojima svaki pomorac uči već u srednjoj pomorskoj školi‘.
Upravo taj dio mišljenja Uprave Jadrolinije o vlastitim pomorcima u kojem na svojevrstan način relativiziraju tragediju skandalizirao je Telegramovog sugovornika koji je imao uvid u pripremljene materijale.
U nesreći pri padu iskrcajne rampe 11. kolovoza 2024. na Malom Lošinju smrtno su stradali Boško Kostović, vođa stroja, kormilar Denis Šarić i kormilar Marko Topić, a teško je ozlijeđen prvi časnik palube Davor Zagorac.
PROČITAJTE VIŠE Butković traži smjenu Sopte, on tvrdi da nije kriv
Uprava sumnja o vjerodostojnost iskaza
David Sopta i Uprava Jadrolinije sumnjaju i u vjerodostojnost iskaza svjedoka, te se pitaju jesu li autori izvještaja Agencije uzeli u obzir odnos pojedinih ispitanih poput ‘svijesti o možebitnom doprinosu nesreći‘. Drže da se iskazi svjedoka i sudionika nesreće trebaju ocjenjivati kroz ‘prizmu njihove životnosti, odnosno podudarnosti sa zdravorazumskih pravilima‘.
Smatraju da je Agencija u svom nalazu podcijenila ljudsku pogrešku.
- Iako je moguće da su neke ljudske pogreške posljedica manjkavosti sustava, neke su toliko eklatantne da ih ni najsavršeniji sustav ne bi mogao spriječiti, navodi Uprava u mišljenju.
U svom očitovanju spornim ističu navode Agencije o nedostatku pisanih operativnih uputa za podizanje i spuštanje rampe, te odgovaraju da je ‘potpuno nevjerojatno da zapovjednik s tolikom izobrazbom, stažem i višestrukom familijarizacijom na tom brodu ne razumije kako funkcionira rampa i hidraulički sustav‘.
Uprava smatra da nije problematično što je postupak nedokumentiran i nepisan, već da je dovoljno da je postupak podizanja i spuštanja rampe učestao. Dakle, po njima posada sa ili bez pisanih uputa treba znati što treba činiti. To što na brodu iz 1969. nije bilo pisanih uputa nije nikakav kontributivni čimbenik nesreće, rezolutna je Uprava.
Ostatak pročitajte OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....