PRODAJ DIONICA Novi vlasnici HAC-a dobili bi autoceste na 40 godina

Vlada i predstavnici četiri hrvatska mirovinska fonda pregovaraju o dva modela restrukturiranja duga autocesta, doznaje Jutarnji list. Prema našim informacijama, oba prijedloga uključuju privatizaciju HAC-ONC-a, tvrtke za održavanje i naplatu cestarine. Prema prvom modelu, država bi ostala vlasnik 49 posto HAC-ONC-a, a ostatak bi se privatizirao i dobivenim novcem bi se otplatio dug Autoceste Rijeka-Zagreb i dio duga Hrvatskih autocesta. U toj varijanti dug od oko 3 milijarde eura ostao bi HAC-u koji bi ga otplaćivao od dividende HAC-ONC-a i primicima od poreza na dobit.

Strateški ulagači

Najveća mana ovog modela je to što domaći mirovinski fondovi ne bi mogli preuzeti većinski udio HAC-ONC-a zbog zakonskih ograničenja te bi većinsko vlasništvo preuzeli strani investitori. Drugi model, kojem su u Vladi puno skloniji, puno je povoljniji za domaće mirovinske fondove. Prema tom modelu, mirovinski fondovi bi dokapitalizirali HAC-ONC i postali 51-postotni vlasnik te tvrtke, dio kreditnog duga također bi bio prebačen s HAC-a na HAC-ONC. Uz mirovinske fondove u vlasničku strukturu HAC-ONC-a ušao bi i strateški partner te ostali ulagači. To bi omogućilo hrvatskim građanima ulaganje u ovu tvrtku.

Ulazi i Svjetska banka?

Prema neslužbenim informacijama, jedan od strateških ulagača mogla bi biti Svjetska banka. Navodno bi ona otkupila oko 5 posto vlasništva, dok bi građanima bilo ponuđeno između 10 i 15 posto. U ovoj situaciji državi bi ostalo između 25 i 35 posto vlasništva HAC-ONC-a. Prema dostupnim informacijama, HAC-ONC, odnosno njegovi vlasnici dobili bi pravo na upravljanje autocestama najmanje 40 godina. To bi za mirovinske fondove moglo biti prihvatljivo s obzirom na to da je riječ o dugoročnom ulaganju.

Prema dostupnim informacijama, u mirovinskim fondovima očekuju godišnji prinos od oko 8 posto, što bi bio vrlo dobar prinos i primamljiv za domaće ulagače. No prije nego što se krene u cijeli proces potrebno je obaviti nekoliko predradnji. Prema riječima naših sugovornika, potrebno je utvrditi politiku cestarina. Preciznije, optimizirati cestarinu i utvrditi godišnju cijenu cestarina. To bi, prema nekim tumačenjima, moglo značiti uvođenje ljetnih i zimskih cestarina. Nadalje, treba utvrditi hoće li HAC-ONC-u pripasti i prihodi od pratećih uslužnih objekata. Riječ je o godišnjem prihodu od oko 4 milijuna kuna.

Troškovi održavanja

Nadalje, bitan segment je utvrđivanje troškova održavanja autocesta. Prema nekim tumačenjima, teško će na snazi opstati sadašnji Pravilnik o održavanju autocesta jer je riječ o standardima koje nema niti jedna europska država. Primjerice, prošle godine HAC-ONC je na redovno održavanje utrošio oko 150 milijuna kuna, što je prema riječima naših sugovornika trošak na koji niti jedan privatni vlasnik neće pristati. Potrebno je utvrditi i kriterije izvanrednog održavanja prometnica te iznos budućih ulaganja.

Dogovor u koaliciji

Za sigurnu provedbu jednog od ovih modela potreban je i politički dogovor unutar vladajuće koalicije. Naši sugovornici tvrde da HDZ i Most imaju zajedničko stajalište o provedbi IPO-a i tu ne bi trebalo biti nesporazuma. U tom slučaju ne bi trebalo biti problema oko izglasavanja prijedloga Zakona o cestama koji omogućuje provedbu IPO-a i koji je u prošlom sazivu prošao prvo čitanje. Odabrani plan mora odobriti Europska komisija, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) mora odobriti prospekt kako bi se cijela priča mogla odigrati.

Prema procjeni naših sugovornika, cijeli postupak mogao bi biti završen do kraja godine. Očekuje se da bi novi vlasnici tada angažirali neku veliku tvrtku operatera koji bi obavljao poslove održavanja autocesta i naplate cestarine.