PROFESORI UPOZORAVAJU Djeca sad moraju prestati učiti napamet. Program je zastario i kasnimo s reformom

Da mnogostanični eukarioti u životnom ciklusu imaju dvije faze - haploidnu i diploidnu, pri čemu mnogostanična haploidna nosi naziv i gametofit, a koja se izmjenjuje s mnogostaničnom diploidnom fazom - sporofit, više ne bi trebao biti dio obaveznog nastavnog gradiva.

Na ovaj se način učenicima od 1995. godine do danas “tumače” životni ciklusi životinja i biljaka iz predmeta biologija u prvom razredu gimnazije.

Konačna reforma

Plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta je ovakve definicije jednom zauvijek ukloniti iz nastavnog procesa i učiniti to u vrlo kratkom roku.

Tim ministra Vedrana Mornara počeo je s pripremom temeljite kurikularne reforme koju planiraju dovršiti već do iduće jeseni i primijeniti u školskoj godini 2015./16. Optimistično i vrlo ambiciozno, s obzirom da je primjerice Poljska svoju kurikularnu reformu radila više od 10 godina.

- Da, optimistični smo, no nemamo vremena. Nadamo se do iduće školske godine krenuti eksperimentalnom s novom školom, najavljuje pomoćnik ministra Staša Skenžić.

Eksperiment u školi

Ne želimo, dodaje, da učenici izlaze iz škola kao osobe koje su nabubale neka znanja s kojima ne znaju što bi.

- Pritom moramo osuvremeniti nastavu i iskoristiti sve dostupne tehnologije koje su djeci ionako u svakodnevnoj upotrebi. Govorim o e-udžbenicima, općenito o e-učenju, što će naravno automatizmom olakšati školsku torbu i niže cijene udžbenika, kaže Staša Skenžić.

Plan je pričekati jesensko usvajanje Strategije obrazovanja i znanosti, a potom odmah kretanje u osnivanje povjerenstava za pojedina područja. U kurikularnu reformu bit će uključeni znanstvenici, sveučilišni profesori i praktičari iz škola, a po završetku izrade kurikula raspisati javni poziv za škole. Samo one spremne i voljne moći će ući u eksperiment.

Pritom se javlja bojazan da bi dvije stvari mogle zakočiti i ovu reformu: novac i oni koji bi ju trebali provesti. Kroničari prosvjete, koji još nisu uspjeli dočekati pravu reformu školstva, tvrde naime da i najbolja reforma pada kada uđe u razred, a razlog tomu je nastavni kadar.

- Ne bih se složio s time da će reforma pasti u razredu. Treba imati povjerenje u nastavnike. Moramo razumijeti apatiju koja vlada u zbornicama. Od devedesetih je sustav u nekakvim reformama. Nastavnici su umorni od toga, no kad vide da je riječ o strukturiranoj reformi s jasnim ciljem apatija će nestati, smatra novi pomoćnik ministra.

Stručnjaci pojedih područja koje smo kontaktirali slažu se u jednom: reforma je nužna jer je nastavni program pregazilo vrijeme.

Edukacija učitelja

Ružica Vuk s geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i koautorica udžbenika, pozdravlja hrabrost s ulaskom u reformu “umjesto da se stvar odgađa i kotrlja kao vrući krumpir od mandata jednog ministra do mandata drugog”...

- Ali jesmo li svjesni da za takav način rada treba dugo educirati učitelje? Jesmo li svjesni koliko to zahtijeva vremena, usuglašavanja pa i novaca? Pa mi se danas spotičemo oko cijena udžbenika, što nije nevažna stvar, no nije ni krucijalna, komentira R. Vuk.

Njezino područje, priznaje, u nastavi ima veliki problem sa zastarijelošću, pa tako učenici danas u trećemu razredu gimnazija uče da su države u tranziciji one koje su već prošle tu tranziciju i neke od njih su članice Europske unije.

Forma i sadržaj

Praktični savjet za novu nastavu povijesti daje Tvrtko Jakovina s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

- Nastava povijesti, kao i ostalih predmeta, morala bi ići u cilju učenja vještina. Radim sa studentima koji po treći puta slušaju isto razdoblje povijesti i svaki puta krećemo od apsoutne nule. Naprosto ne mogu krenuti s pretpostavkom da su razumjeli ono što su dotad učili u školi jer je očit problem s nastavom u osnovnoj i srednjoj, kaže Jakovina.

Uz inzistiranje na vještinama umjesto memoriranju, nužno je u nastavu unijeti empatičnost prema đacima; dati im mogućnost da razumiju motive onoga što uče, odnosno da razumju što prošlost jest.

Jer ona je, kaže Jakovina, više slika sadašnjosti no prošlog vremena. Treća bitna stvar po njemu je ulaziti u detalje koji su doista bitni. Poput, daje primjer, godina 1848. ili 1914, sagledavanje tih događaja puno detaljnije.

Uporni kritičar zastarjele nastave i zagovaratelj reforme je i Petar Mladinić, ravnatelj zagrebačke V. gimnazije i član Hrvatskog matematičkog društva.

- Program je zastario i u formi i u sadržaju, a to se najbolje vidi po rezultatima naših učenika. Neke stvari koje nikome ne trebaju radimo do besvijesti, a moderne stvari koje nas okružuju ne iskorištavamo. Kad bismo to učinili, više ne bismo imali statičnu već dinamičnu školu, upozorava. No, za to treba opismeniti ljude.

- Odgovorite mi na pitanje: ako smo PDV povećali s 23 na 25 posto, koliko je rastao PDV? Većina će ljudi reći dva posto, jer nisu matematički opismenjeni. Morate razumjeti koncept matematike i to činiti na konkretnim, životnim situacijama. Pa matematika je iznikla iz života! A da nužno trebamo zdraviju matematiku pokazuju nam jasno rezultati PISA istraživanja, podsjeća Mladinić.

Konsenzus u promjeni

Koliko će međutim reformu biti skloni prihvatiti praktičari? Poznato je da u svakome području postoje tenzije i podjele, od ideoloških do podjele na mlade i stare stručnjake. Mladinić u slučaju matematičara ne dvoji.

- Matematičari su tvrdoglavi, ali respektiraju argumente, zato vjerujem u konsenzus. Ako znamo da je škola zastarijela, hajmo je mijenjati, kaže.