ALARMANTNI PODACI

PROPAST DOKTORATA Čak 80 posto upisanih ne završi doktorat, a ako uspiju, treba im čak 7,5 godina

Slaba točka su i mentori - 29 programa ima manje od njih 15, a neki nijednog
 Srđan Vrančić/ CROPIX

Mario je bio odličan student na jednom zagrebačkom tehničkom fakultetu. Kako je želio nastaviti znanstvenu karijeru, bio je vrlo sretan kad je postao znanstveni novak. No, njegov san ubrzo se rasplinuo. - Umjesto da se posvetim doktoratu, po cijele sam dane držao nastavu. Svoga mentora jedva da sam viđao i uopće nismo razgovarali o doktoratu. Tako su prolazile godine - prisjetio se Mario, koji je odustao od doktorata i zaposlio se u kompjutorskoj tvrtki. Gordana je, pak, bila izvrsna studentica na jednom humanističkom fakultetu u Zagrebu. - Odlučila sam nastaviti studij i upisala doktorat. Moji roditelji su me podržali te su platili školarinu za prvu godinu doktorskog studija. To je iznosilo preko 20.000 kuna - rekla je. - No, doktorski je za mene bio golemo razočaranje jer sam doslovce slušala kolegije s prve i druge godine studija. Shvatila sam da je to gubitak vremena pa sam odustala od doktorata, što mi roditelji nikad nisu oprostili - rekla je Gordana.

Porazni podaci

I ona i Mario pripadaju populaciji od gotovo 80 posto hrvatskih doktoranada koji nikad ne završe doktorski studij. Naime, Tematsko vrednovanje hrvatskih doktorskih studija, što ga je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), pokazalo je kako svega 10 do 22 posto doktoranada završi započeti doktorski studij. Kod onih koji su, pak, uspješni, prosječno vrijeme doktoriranja je oko 7,5 godina. Usporedbe radi, u EU se u prosjeku doktorira za četiri godine.

U Hrvatskoj postoji 125 doktorskih studija na koja se godišnje upisuje oko 2450 doktoranada. Većina studija, odnosno 65 posto, provodi se na 33 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Prema područjima, najviše doktorskih studija ima u društvenim (24 posto) i humanističkim (21 posto) znanostima. U tehničkim znanostima ima 18, a u prirodnim znanostima 10 posto doktorskih studija.

Neslavni rekorder

Jedna od slabih točaka svakako su mentori. U većini slučajeva jedini kriterij za mentora je izbor u znanstveno zvanje u određenom polju, bez dodatnih uvjeta poput pohađanja radionica za mentore, praćenja znanstvenih rezultata i opterećenosti i sličnih mjerila. Iako je prema preporuci koju je donijelo bivše Nacionalno vijeće za obrazovanje minimalni uvjet za osnivanje doktorskog studija 20 mentora, čak 29 posto programa ima manje od 15 mentora. Neslavni rekoreder je doktorski studij Nova ekonomija na Sveučilištu “Juraj Dobrila” u Puli, koji nema nijednog mentora! Na doktorskom studiju Povijest teologije i kršćanskih institucija na Katoličkom Bogoslovnom fakultetu u Splitu samo su dva, a na doktorskim studijima filozofije i povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu po četiri.

Temeljita reforma

Pri upisu studenata, na 78 posto doktorskih studija najvažniji je kriterij prosjek ocjena, zatim broj i kvaliteta radova (42 posto), preporuka mentora (38,8 posto) te znanje jezika (28 posto). Samo 9,5 posto programa navodi kako je nacrt disertacije potreban i važan kriterij za upis. - Može se zaključiti kako je hitno potrebna temeljita reforma - glavna je preporuka dokumenta o tematskom vrednovanju doktorskih programa. Da se sustav mora promijeniti, smatra i dr. Dejan Vinković, profesor fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu i direktor Instituta za sinergiju znanosti i društva u Čakovcu.

- Hrvatska obrazovna politika gotovo je u potpunosti zanemarila brigu o sustavu doktorskih studija koji su vrh obrazovne piramide - smatra Vinković. - Ne treba se onda čuditi da se doktorati dijele po svakojakim kriterjima, da se naplaćuju školarine kako je kome volja. A zašto i ne bi, kada nikog nije briga... - naglasio je Vinković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 01:27