Prosječna plaća u Hrvatskoj manja je od minimalca diljem Europe: ‘Mnogi bi bili sretni i s tim‘

Prosječna plaća zaposlenih u poduzećima u Hrvatskoj lani je iznosila 6763 kune, a za svaki sat rada prosječno su primili po 38 kuna i 27 lipa. I neto plaća i neto satnica su cijele prošle godine realno porasle za 2,6 posto, neto plaća za prošlu godinu bila je 306 kuna veća od one iz pretprošle godine, piše Slobodna Dalmacija.

Čini li se to nekom malo, jer je lanjska prosječna hrvatska neto plaća od 901 eura i prosječna bruto plaća od 1228 eura, slabija od njemačkog bruto minimalca od 1614 eura, onda treba znati da to nije jedina europska bruto minimalna plaća za koju se može reći da je veća od prosječne hrvatske plaće koju ne uspije zaraditi polovica zaposlenih. Tako slovenski bruto minimalac iznosi 1024 eura, španjolski 1108 eura, francuski 1555 eura, belgijski 1626 eura, nizozemski 1685 eura, irski 1724 eura, dok je luksemburška bruto minimalna plaća 2202 eura.

Nisu ni svi zaposleni u Hrvatskoj isti, neki bi bili sretni da im prosječne plaće budu na razini državnog prosjeka. Među njima su zaštitari čija je prosječna lanjska plaća od 4428 kuna najslabija u zemlji i bila je 35 posto ispod državnog prosjeka, a u toj su skupini zaposleni u proizvodnji odjeće s prosječnom neto plaćom od 4459 kuna te zaposleni u ugostiteljstvu s prosječnim buštama od 4491 kune. To su tri djelatnosti s najnižim plaćama prošle godine, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, a nisu jedine u kojima se zarađuje manje od 5000 kuna, takve su plaće u proizvodnji kože, tekstila, drva, u gradnji zgrada, upravljanju i održavanju zgrada, uredskim administrativnim i pomoćnim djelatnostima te ostalim osobnim uslužnim djelatnostima.

S druge strane, s prosječnim plaćama koje su od najnižih dvaput veće, nalaze se zaposleni u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda s 10.911 kuna prošlogodišnje prosječne plaće koja državni lanjski prosjek premašuje za 60 posto. Na drugom mjestu su zaposleni u vađenju sirove nafte i prirodnog plina s prosjekom od 10.894 kune, slijedi zračni prijevoz s 10.434 kuna, farmaceutska industrija s 10.412 kune, financijske djelatnosti osim osiguranja i obveznih mirovinskih fondova i visoko obrazovanje s 10.001 kunom lanjske prosječne plaće.

Iz Državnog zavoda za statistiku objavili su detaljne podatke o visini plaća u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi prema kojima su prosječne lanjske plaće najviše rasle u bolnicama i to za realnih 9,6 posto na 9229 kuna, dok je kompletnoj zdravstvenoj zaštiti prosječna lanjska plaća bila realno veća 8,5 posto i iznosila je 8807 kuna.

U djelatnostima medicinske i stomatološke prakse plaće su porasle 5,9 posto na prosječnih 7928 kuna. U socijalnoj skrbi sa smještajem lanjske prosječne plaće od 5947 kuna bile su realno veće 4,1 posto, a za četiri posto porasle su prošlogodišnje plaće u obrazovanju na 7285 kuna. Plaće u obrazovanju kreću od 5963 kuna u predškolskom obrazovanju preko 7063 kune u osnovnom do 7200 kuna u srednjem obrazovanju. Za pet posto na 7996 kuna lani su porasle plaće u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, piše Slobodna Dalmacija.